Ne odlažite prihranu uljane repice, kada primijetite maslačak vrijeme je za zaštitu

Februar je mjesec kada se polako nazire dolazak proljeća i kada se počinje sa radovima u polju. Počinje prihrana ozimih usjeva, između ostalog ozime uljane repice (Brassica napus ssp. oleifera (DC.) Metzg.). Na područjima koje nadzire Poljoprivredna savjetodavna služba RS (PSSRS), uljana repica je trenutno u fazi rozete.

"Nakon monitoringa na terenu, može se zaključiti da su biljke u dobrom stanju. Međutim, prihranu kao obaveznu mjeru ne treba odlagati, jer pretjerano otezanje sa prihranom dovodi do gladovanja biljaka", navodi savjetodavac, Iskra Arapović.

Povoljne temperature za prihranu

Osim toga, kako dodaje, prihranom je neophodno potaći rast i razvoj biljaka nakon zime. Temperature su povoljne za usvajanje hraniva, a u zemljištu je prisutan minimum vlage za razlaganje đubriva.

"Iako je svaka parcela priča za sebe, prvu prihranu treba obaviti sa oko 200 kg/ha KAN-a. Druga prihrana se obavlja 15 dana nakon prve, sredinom marta. Ukoliko biljke pokazuju simptome nedostatka azota, može se primijeniti i treća, korektivna prihrana", savjetuje.

Na terenu nije uočeno prisustvo bolesti. Još uvijek nema opasnosti od štetnika poput repičine pipe (Ceutorhynchus spp.) i repičinog sjajnika (Meligethes aeneus).

Redovan monitoring

Imajući u vidu da su dnevne temperature u ovom periodu više od 10°C, neophodno je voditi povećanu brigu o zdravstvenom stanju usjeva redovnim monitoringom, kako bi se na vrijeme obavila adekvatna zaštita.

Kako pratiti štetnike u usjevu uljane repice?

Kada se uoči pojava korova poput maslačka, Taraxacum oficinale F. H. Wigg, može se očekivati i pojava repičinog sjajnika, zbog žute boje cvjetova. "Prelaz se vrši sa ove korovske biljke na biljke uljane repice čak u periodu pupanja", kaže Arapović i dodaje da tretmane treba obavljati kada je ostvaren ekonomski prag štetnosti.