• Suzbijanje glodara
  • 06.02.2020. 16:30

Na koji način uništavati glodare u lucerištu?

Štetne organizme na parceli možemo uspješno riješiti i biološkim metodama i agrotehnikom, čime utičemo takođe i na visoke i stabine prinose.

Na koji način uništavati glodare u lucerištu?
Foto: Depositphotos/Haritonoff

Najčešći glodari koji napadaju strna žita, lucerišta i trave na području Lijevče polja su poljski miševi, voluharice i hrčkovi. Ovi štetni organizmi su prisutni tokom čitave godine na navedenim usjevima, a najizraženiji napad je u kasnu jesen, zimi ispod snijega i u rano proljeće poslije topljenja snijega.

Štete se ogledaju na strnim žitima  kroz izgriženo sjeme u jesen, izgrižene tek iznikle mlade biljke ispod snijega i poslije njegovog topljenja, a na lucerištima i travama štete se manifestuju u obliku progrizanja nadzemnih višegodišnjih izdanaka, kako navode na PSSRS. 

Glodari: Od njive do pčelinjaka - kako ih suzbiti

Korisnim predatorima protiv glodara

Štete u navedenim zasadima, od glodara mogu biti do 30%. Mjere suzbijanja štetočina svode se na tri grupe - agrotehničke, hemijske i suzbijanje prirodnim predatorima. Agrotehničke mjere su žetva strnih žita u optimalnom roku da se smanji njihovo osipanje, strnikanje strništa, duboko oranje i pravovremeno uzimljavanje lucerišta i trava.

Hemijske mjere su primjena  gotovih mamaca ili njihovo spravljanje na gazdinstvima i postavljanje u rupe na njivama vodeći računa da se klopke postave ispravno da ne dođe do trovanja plemenite divljači (srna, zečeva i fazana ). Predatori kao što su grabljivice (sove, vrane i svrake), lisice i mačke takođe su značajni u uništavanju navedenih štetnih organizama u strnim žitima, lucerištima i travama.

Pravilnom njegom postižu se i visoki prinosi

Ako se ispoštuje potpuna agrotehnika u procesu proizvodnje lucerke na navedenom području, pored uspješne zaštite od štetočina, možemo imati i visoke prinose kvalitetnog sijena, pod uslovom čim se obavi košenje da se izvrši prihrana i navodnjavanje

Lucerka: Sa manjom sjetvenom normom do visokih i stabilnih prinosa

Prinos sjemena zavisi od uslova gajenja i primjene odgovarajućih mjera u procesu proizvodnje, a okvirno se kreće u prosjeku od 350 - 500 kg/ha, savjetuju iz PSSRS.


Autor

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

KLUB

Ognjen Živković iz Okolice kod Prnjavora prije skoro pet godina krenuo je od jedne parcele koja je počela da zarasta, a danas na svom imanju ima voćnjake, mehanizaciju i pogon za preradu voća u kojem proizvodi sokove.

Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo