• Plodnost zemljišta
  • 08.01.2020. 18:00

Mikrobiološka đubriva: Značaj primjene u očuvanju plodnosti zemljišta

Mikroorganizmi koji se nalaze u zemljištu učestvuju u stvaranju i održavanju i povećanju njegove plodnosti.

Foto: Depositphotos/budabar
  • 257
  • 20
  • 0

Najpovoljniji uslovi za rad mikroorganizama u zemljištu su: ona neutralne reakcije (pH vrijednost 6,50-7,20), dobre strukture, povoljnih vodno-vazdušnih svojstava (60-70% vode u porama) i zemljišta sa sadržajem organske materije, odnosno humusa, iznad 2%.

Prema pojašnjenju Milice Popadić, diplomiranog inženjera ratarstva i povrtarstva u Poljoprivrednoj sajvetodavnoj i stručnoj službi iz Loznice, zastupljenost mikroorganizama je sezonskog karaktera. "Njihova najveća brojnost i aktivnost je u proljeće i ranu jesen, kada ima dovoljno vlage i kada su temperature 20-30ºC i to u zemljištu do 40 cm dubine, gdje ima dovoljno kisika i organske materije. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih jedinjenja, mobilizaciji teško rastvorljivih neorganskih jedinjenja, obezbeđuju biljke hranljivim materijama i učestvuju u formiranju prinosa gajenih biljaka," pojašnjava Popadić.

Uticaj pravilne obrade zemljišta na visinu prinosa

Agrotehničke mjere koje omogućavaju sintezu humusa 

Kako dalje navodi, agrotehničke mjere koje omogućavaju sintezu humusa su prije svega zaoravanje žetvenih ostataka, primjena stajnjaka, komposta, mikrobioloških đubriva, pravilna obrada zemljišta, popravka hemijskih svojstava zemljišta i plodored.

"Kako bi se umanjili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se mikroorganizmi koji bi dijelom mogli zameniti mineralna đubriva i pesticide. Čiste kulture mikroorganizama primjenjuju se za proizvodnju đubriva, stimulatora rasta biljaka i preparata za zaštitu od bolesti i štetočina. Mikrobiološka đubriva sadrže odabrane kulture mikroorganizama koja se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni procesi i povećao sadržaj pristupačnih hraniva," ističe Popadić.

Poslije žetve pšenice, ječma, kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta, kako je pojasnila, mogu se koristiti preparati za razgradnju žetvenih ostataka jer u svim granama biljne proizvodnje poslije ubiranja usjeva na parceli ostaju korijen i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta ostaju kao sporedni proizvodi.

Prednost primjene mikrobioloških đubriva 

Ona pojašnjava da je količina žetvenih ostataka u intenzivnoj biljnoj proizvodnji dosta značajna i zavisi od biljne vrste, sorte, kao i od vremenskih uslova pojedinih godina. Kod ozime pšenice količina slame je 5-7 t/ha, kukuruza 8-12 t/ha, suncokreta 4-6 t/ha i kod soje 3,5-5 t/ha.

"Poslije žetve može se obaviti tretiranje žetvenih ostataka odgovarajućim mikrobiološkim đubrivima, a vrijeme obrade zemljišta uskladiti prema preporuci proizvođača. Značaj takvih mikrobioloških đubriva je da oslobađaju hranjive materije iz žetvenih ostataka, zemljište je bolje strukture, pa je lakša obrada i veće zadržavanje vlage, a razlaže se i lignin iz žetvenih ostataka što čini osnovu za povećanje sadržaja humusa u zemljištu. Cilj je ubrzati i usmjeriti procese transformacije žetvenih ostataka do formiranja humusa. Na ovaj način njihova primjena posljednjih godina nadoknađuje nedostatak stajnjaka na našim njivama," savjetuje Popadić.  

Prednost primjene mikrobioloških đubriva su smanjeni troškovi poljoprivredne proizvodnje, smanjena upotreba skupih mineralnih đubriva, bolje iskorištavanje hranljivih elemenata u zemljištu, mikroorganizmi izlučuju materije rasta, polisaharide, enzime, vitamine i aminokiseline, stimulišu rast i razvoj biljaka i povećavaju prinos.

"Pored toga značaj njihove primjene je što ne zagađuju zemljište i podzemne vode, povećavaju biološku aktivnost zemljišta, održavaju ekološku ravnotežu u zemljištu, pospješuju proizvodnju zdravstveno bezbjedne hrane, a mogu se primjenjivati i u organskoj proizvodnji," zaključuje Milica Popadić. 


Tagovi

Mirkobiološka đubriva Mikroorganizmi u zemljištu Agrotehničke mjere Humus Zaoravanje Milica Popadić


Autorica

Slađana Aničić

Slađana je diplomirana profesorica književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.