Lošiji rod kukurza smanjiti će i kvalitet junetine i svinjetine?

Najveća žitnica u Bosni i Hercegovini svakako je Semberija, a posljednja operacija tamošnjih poljoprivrednika tokom ljetnih mjeseci bila je berba kukuruza. Trenutno se taj posao privodi kraju, a prinosi su prilično loši. Proizvođači upozoravaju da će se takvo stanje neminovno odraziti i na kvalitet junetine i svinjetine. 

U prosjeku, oko 20.000 hektara oraničnih površina je zasijano kukuruzom ove godine, a što je jednako kao u 2020. Ipak, u poređenju sa prošlogodišnjim, prinosi su niži i za čitavih 70 posto uslijed pretrpljene suše, što se ocjenjuje kao katastrofalno stanje. 

Cijena kukuruza 0,55 KM za kilogram

"Sada je berba kukurza pri kraju i on nam je u fokusu, upravo zbog toga što je urod značajno podbacio. Ponegdje je čak potpuno uništen, toliko da nemamo radi čega ni paliti kombajne", napomenuo je za Klix.ba Savo Bajakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

U ovakvoj situaciji, od značaja bi bilo aktivirati robne rezerve navedene ratarske biljke, na državnom nivou, a koje, prema tvrdnjama Bakajlića, ne postoje! Kukuruz se najviše koristi za tov svinja i junadi pa je vrlo izvjesno da za njih neće biti odgovarajuće prehrane u predstojećem zimskom periodu. 

"Sve pomenuto će se odraziti i na kvalitet junetine i svinjetine. Pri tom, za očekivati je i manjak novih količina mesa, zato što uzgajivači za sada bar ne planiraju nabavljati novu stoku za tov", upozorava on, dodajući da se nepovoljno stanje potkrepljuje i aktuelnom otkupnom cijenom prasića, od 2,80 KM za jedan kilogram, bikovi koštaju 4,40 KM/kg dok je istovremeno kukuruz izašao na 0,55 KM po kilogramu. 

Upitna i jesenja sjetva?

Nakon njegovog skidanja, trebalo bi površine zasijati pšenicom i drugim ozimninama, ali usljed nedostatka padavina upitna je jesenja sjetva, dodatno opterećena cijenama neophodnog repromaterijala. U 2021. on je dosta skuplji u odnosu na prošlu godinu dok ratari ističu da do sada nikakvu pomoć od nadležnih nisu dobili. 

"Sada bi svi trebali reagovati, ali po tom pitanju ništa se ne dešava. Svaki farmer u semberskim i majevičkim krajevima svoju sjetvu će prepoloviti jer drugačije ne može", zaključuje Bakajlić. Neki raniji preliminarni plan bio je da se obradi između 15 i 17 hiljada hektara zemlje, ali sudeći po stanju sa terena, to bi moglo biti umanjeno za otprilike 20 procenata, a o čemu smo pisali na Agroklubu.

Tamošnji proizvođači sada očekuju aktiviranje mehanizama Vijeća ministara BiH kako bi se izašlo iz ove situacije.

Rod kukuruza duplo manji od prošlogodišnjeg, šta je sa stočarstvom?

Podsjetimo, definitivno ova godina nije pogodovala uzgoju kukuruza. Nedostatak padavina i dosta visoke temperaturne vrijednosti, od šestog mjeseca pa sve do kraja vegetacije, ostavile su posljedice i to najviše na procese oplodnje, formiranje i nalijevanje zrna. Iz tog razoga pomenuti ratarski usjev ostvario je osjetno niži rod, pogotovo što su prošle sezone poljoprivrednici imali rekrodne rezultate. 

Kako smo ranije pisali, od 54 hiljade hektara u Semberiji se navodnjava oko 2.000, a za šta je Vlada RS do sada izdvojila 15 miliona KM.

U planu je izgradnja novih sistema. Da su oni neophodni, potvrdila je i ova godina. Na zalijevanim oranicama prinosi su dobri, na ostalim su drastično manji dok istovremeno ima i onih parcela gdje je kukuruz potpuno spaljen i šteta su potpune, odnosno, stoprocentne !