Ljuštenje strništa: Od čega zavisi i koje se mašine koriste za zaoravanje?

Osnovni zadaci ljuštenja strništa su bolje primanje i čuvanje vlage, zaoravanje žetvenih ostataka, uništavanje poniklih korova, provociranje sjemena korovskih i gajenih biljaka na klijanje i nicanje, koje se zatim uništavaju osnovnom obradom zemljišta, stvaranje uslova za formiranje mrvičaste strukture zemljišta, lakše izvođenje osnovne obrade zemljišta uz uštedu i manju potrošnju energije.

"Ljuštenje oranica, kao važnu agrotehničku mjeru treba obaviti odmah poslije žetve ili istovremeno sa žetvom, po mogućnosti istog dana. Ovo je veoma značajno, zato što u vrijeme žetve, zemljište sadrži izvjesnu količinu vode, što omogućava kvalitetno izvođenje ove mjere", kaže savetjodavac za ratarstvo Milanka Miladinović.

Obavezna mjera: Na prašenju strništa ne treba štedjeti jer nas može skupo koštati

Poslije žetve, zemljište ostaje bez pokrivača, povećava se isparavanje vode, oranica se isušuje i sve to otežava ili potpuno onemogućava obradu zemljišta, također, potrošnja energenata se povećava, a smanjuje se učinak.

"Ako se ovaj posao ne obavi na vrijeme, a površinski sloj se isuši, tada je bolje da se sačeka kiša koja će omogućiti obradu", kaže Miladinović.

Koji problemi se javljaju prilikom zaoravanja?

Prilikom zaoravanja, probleme mogu praviti žetveni ostaci, odnosno njihovo sakupljanje i uklanjanje sa parcele. Na nekim gazdinstvima, uz dobro organizovanu radnu snagu, slama može da se sakupi i ukloni relativno brzo. Poslije toga, ljuštenje može uspješno da se obavi.

"Ako poslije kombajniranja ostaje slama u trakama, prije ljuštenja strništa slamu treba usitniti tarupom ili sitnilicom i ravnomjerno rasturiti po površini. Najpogodnije bi bilo da kombajn ima sječku i da istovremeno sa žetvom sitni slamu i raspoređuje po cijeloj površini", kaže stručnjak i dodaje da se u tom slučaju ono može obaviti istovremeno sa žetvom.

Kako kaže Miladinović, zavisi od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih prilika, vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka, pa se tako ono obavlja dublje u suhljim uslovima, na lošijim zemljištima i parcelama sa više žetvenih ostataka. U zavisnosti od ovih faktora, dubina se kreće između 10 i 15 centimetara.

Umjesto plitkog ljuštenja oranica poslije žetve, može se obaviti i oranje na punu dubinu i to na 15 do 25 centimetara, tada treba rasturiti mineralno đubrivo ili stajnjak za naredni usjev. Poslije oranja brazdu treba zatvoriti kako bi se zemljište poravnalo i smanjilo isparavanje. Kada se ovako obavlja ljetno oranje u povoljnim uslovima vlažnosti, zemljište se obogaćuje hranivima, naročito nitratima, uslijed intenzivne mikrobiološke aktivnosti.

"Ovakav način obrade se naročito preporučuje kada se strna žita gaje u monokulturi, odnosno kada se radi o ponovljenoj sjetvi strnih žita, jer se žetveni ostaci zaoravaju dublje, što umanjuje pojavu određenih bolesti", zaključuje stručnjak.

Izbor mašina za zaoravanje 

Za ovu agrotehničku mjeru strništa treba imati i odgovarajuća oruđa jer od njih u velikoj mjeri zavisi ne samo kvalitet rada nego i ekonomičnost. Izbor mašina za njeno izvođenje u mnogome zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta, vremenskih prilika, od željene dubine i količine žetvenih ostataka. 

"Plugovi koji se koriste za osnovnu obradu mogu se takođe koristiti i za ljuštenje strništa. Oni dobro prevrću plasticu pa time zaoravaju i miješaju žetvene ostatke", kaže savjetodavac Nebojša Božović i dodaje da je njihova upotreba opravdana kada se osnovna obrada radi bez ljuštenja oranica.

Božović kaže da u sušnim uslovima, što je u ljetnim mjesecima česta pojava, plug ne može obezbijediti dobar kvalitet rada. Radni zahvat je relativno mali, a isto tako i učinak.

Za ovu mjeru mogu da se koriste teške tanjirače koje se po potrebi mogu i opteretiti. Prednost im je što imaju veći učinak. Freze mogu da rade samo na otežanim uslovima na zbijenom, suhom i zakorovljenom zemljištu. Nedostatak freza je što raspršuju zemljište i imaju mali radni zahvat.

Saznajte kako na pravi način sprovesti zaoravanje strništa?

"Ljuštenje se ne izvodi na zemljištima gdje postoji opasnost od erozija. Također i na strništima gdje je bilo mnogo rizomskih korova koji se redovnom tehnikom ne mogu uništiti, ono se ne izvodi. Na tim parcelama se dopušta izrastanje korova, pa se onda tretiraju sa totalnim herbicidom", kaže stručnjak i dodaje da se poslije 20-ak dana od tretiranja, zaoravaju plugovima na punu dubinu.