Kukuruz: Ova godina specfična, koristite folijarna gnojiva jer brže oporavljaju usjev

Šta god poljoprivrednici da uzgajaju, cilj je isti -  proizvesti što više količina, ali kvalitetnih. Mada, u toj trci za kvantitetom mnogi zanemaruju baš kvalitet.

Kada je riječ o proizvodnji kukuruza, ova godina je specifična. Sjetva se od kiše nije mogla obaviti kontinuirano dan za danom već je bila isprekidana, a ima još parcela koje se zasijavaju.

Šta je to što utiče na visok prinos kukuruza? Prije svega, svaku agrotehničku mjeru treba obaviti sa pažnjom i na vrijeme, ne propuštajući niti jednu operaciju. U protivnom za očekivati je određen procenat smanjenja uroda.

Obradu tla ne izvoditi brzim prohodima !

Na samom početku, osnovna obrada trebalo bi da se obavi u jesen kada se uzorava duboka, takozvana zimska brazda. Na lakšem zemljištu može se odraditi i na proljeće. Oranje je preporučljivo vršiti po suvom vremenu, kako se tlo ne bi sabijalo.

Predsjetvena priprema je takođe važna, imajući u vidu da se zemlja što manje gazi. Pri tom je bolje raditi sjetvospremačem nego tanjiračama. Ne pristupati joj suviše rano da bi se izbjeglo zbijanje tla. Pripremiti ga na dubinu na koju će se sijati. Obradu ne obavljati brzim prohodima da ne bi došlo do narušavanja mrvičaste strukture i povećanja udjela praha što dovodi do pojave pokorice.

Preporučuje se đubrenje stajnjakom svake treće godine kojeg je potrebno zaorati u jesen. Osnovo đubrenje radi se ujedno sa sjetvom, kombinacijom NPK formulacija sa više P i K, a dovoljne količine N će se nadomjestiti u toku prihrane sa KAN, AN, ili Ureom. Urea se takođe dodaje i predsjetveno kad igra ulogu razgradnje organskih ostataka, a služi za očuvanje vlage u tlu tokom vegetacije. Količina đubriva zavisi od gustine sklopa, tipa zemljišta i planiranog prinosa. Folijarna gnojiva su u novije vrijeme poželjna, posebno u stresnim uslovima jer utiču na brži oporavak.

Sjetvu je nužno obaviti deklarisanim, sjemenom, dobre klijavosti. Vrijeme sijanja prilagoditi optimalnim rokovima, što ove godine nije bilo moguće, ali se u takvim specifičnim okolnostima biraju hibridi sa brzim početnim porastom i odgovarajućom nižom FAO grupom zrenja. Sklop biljaka uslovljen je i samim hibridima. Ono čemu se teži je veći broj usjeva po jedinici površine, što se postiže izborom novijih sorti i hibrida.

Pri korektivnim tretmanima, koristite okvašivač

Kultiviranje je neizostavna mjera njege za subijanje pokorice, a pomaže bržem i lakšem nicanju biljaka i poboljšava aeraciju tla. Obavlja se tokom vegetacije radi stvaranja rastresitog površinskog sloja i mehaničkog uništavanja korova.

U cilju bolje primjene herbicida, važno je poznavati parcele, odnosno, kakav korov njome dominira da bi se adekvatno mogli odabrati hemijski preparati. Primjena zemljišnih herbicida podrazumjeva apliciranje sredstava odmah nakon sjetve, a prije nicanja i opravdana je kad na njivi nema višegodišnjih korovskih vrsta.

Mada kako su oni cjenovno povoljniji u odnosu na folijarne herbicide, imaju više primjena. Korekcija se vrši folijarnim preparatima zavisno od toga koji korov nije uspio biti uništen zemljišnim tretiranjem ili niče kasnije. Kod ovih pesticida važna je i upotreba okvašivača koji pomaže da se sredstvo što duže zadrži na listu i da učinak bude veći. Bilo bi dobro da kiša ne padne tri do četiri sata od primjene. Ne tretirati na temperaturama višim od 27 C° niti kad duva vjetar da otopinu ne zanosi na druge kulture.

U novije vrijeme sve više se javljaju i problemi sa insektima na kukuruzu. Određene vrste prisutne su svake godine i pričinjavaju značajne štete dok se neki pojavljuju periodično. Primjena insekticida opravdana je kada njihova brojnost prelazi ekonomski prag štetnosti. Tržište u ponudii ima veliki broj hibrida koji su tretirani i fungicidom i insekticidom a za čiju kupovinu se odlučuju veći, odnosno, ozbiljniji ratari.

Ranijih godina, površine pod kukuruzom se nisu u tolikoj mjeri navodnjavale jer je klima bila drugačija. Količina padavina bila je ravnomjerno raspoređena. Sada imamo ekstremno visoke temperature i dug sušni period tokom ljeta, te je ovaj vid proizvodnje nezamisliv na određenom tipu zemljišta bez zalijevanja. Nedostatak vlage obično se javlja u julu i avgustu kada su potrebe navede žitarice najveće. Navodnjavanjem kukuruza ostvaruju se znatno viši prinosi bez obzira na količinu padavina.

Berba ovog usjeva obavlja se u tehnološkoj zrelosti zrna sa što nižim procentom vlage kada je to moguće. Ukoliko to nije slučaj, kao što je bila predhodna jesen, zrno je išlo na dodatno sušenje. Kada je procenat vlage u njemu 13%, skladišti se u silose.