Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kukuruz 2023.
  • 30.10.2023. 12:00

Kukuruz 2023. se uz sve nedaće "izvukao" - ali ne i otkupnom cijenom?

Vremenske neprilike koje su zadesile sve zemlje regije ostavile su traga na kukuruzu, ali ne onoliko koliko se očekivalo. Prosječni prinosi U BiH su oko 6 t/ha, kao i u Srbiji, a u Hrvatskoj oko 8,5 t/ha. Kakva mu je zdravstvena ispravnost, a koja otkupna cijena, saznajte u tekstu

Foto: Damir Rukovanjski
  • 291
  • 28
  • 0

Kukuruz je žitarica koja se na svijetu najviše uzgaja. Prvih pet proizvođača su SAD, Kina, Brazil, Evropska unija i Argentina, gdje su se vremenske neprilike odrazile na proizvodnju ove najvažnije ratarske kulture. 

Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) je u svojoj posljednjem izvještaju snizilo prognozu za tri miliona tona u sezoni 2023./24. na 1.219 miliona tona. 

S obzirom na kasniju sjetvu zbog kiša i nižih temperatura u aprilu i početkom maja, obilnih padavina i oluja koje su pogodile pojedina područja u našoj regiji, a onda i toplotnih valova i razdoblja suše, možemo reći da se kukuruz ove sezone ipak "izvukao". 

U BiH proizvodnja kukuruza opada 

Proizvodnja u Bosni i Hercegovini je u posljednje dvije, tri godine u opadanju, i po pitanju površina koje su u 2022. bile oko 115.000 ha, a i prinosa, otkriva nam prof. dr. Hamdija Čivić, s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

Kaže, mislili su da će ova godina, s obzirom na obilne kiše koje su proljetos padale u kontinuitetu skoro dva i pol mjeseca, ostaviti veći negativan utjecaj na prinose. "Ali, oni su u najmanju ruku na nivou prosjeka. Kukuruz je kultura koja traži dosta vlage pa je moguće da je uspio preboljeti viškove. U šestom i sedmom mjesecu su ga zadesile i suše pa je sve u svemu prosjek od 6 tona po hektaru dobar", kaže Čivić dodajući da ovisno o regiji i agrotehnici, prinos ide i do 9, 10 t/ha.

Gljivična oboljena su i ondje u okvirima dopuštenih, a cijene oko 0,30 KM za kilogram (0,15 €/kg, op.a.), ali i niže. 

"Jedan od razloga je da smo imali prisutnu afričku svinjsku kugu, stočni fond je značajno smanjen pa je i potražnja za kukuruzom pala. To je sigurno utjecalo na pad cijena. Sada je bolest dovedena pod kontrolu, ali je značajan broj svinja eutaniziran, mnoge su farme ugašene", kaže Čivić dodavši da su inputi proizvodnje kukuruza visoki jer zahtijeva značajnu upotrebu gnojiva, ali i obrade, odnosno goriva. 

"Zato ljudi uglavnom odustaju od ove proizvodnje. Tu su i svjetske krize, korona, rat, sve je doprinjelo visokim cijenama inputa. Onda se dogodi da ljudi štede, na primjer, na gnojivu što dovede do slabih rezultata", zaključio je Čivić. 

Prinos u Hrvatskoj u prosjeku 8,5 tona

"Gdje god je puhao snažan vjetar, tu se ne može računati na bilo kakve ozbiljne prinose jer, rijetko koji se od toga oporavio", komentira prof.dr.sc. Bojan Stipešević sa Zavoda za biljnu proizvodnju i biotehnologiju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek na čijem je pokušalištu 37 hibrida dalo prinose od 10 pa čak do 13 tona po hektaru. 

"Ova godina, na sreću, nije pogodovala razvoju bolesti, toksina. Obično je za sušu i niske prinose tipična i pojava aflatoksina. Ako je vlažno u berbi, onda se pojavi toksin Fusarium, što nije bio slučaj. Moljca ima, ali nije napravio veliku štetu, valjda je i njemu bilo prevruće", komentira Stipešević u svom stilu osvrnuvši se na početak sezone kada su mu kiše dobro došle zbog klijanja i nicanja, a kako kaže, ni oplodnja nije bila loša. 

"Urod je zadovoljavajući, prinos je prosječno preko 8,5 tona po hektaru. Zapad je najbolje prošao", kaže nam dipl. ing. Ante Nevistić, vlasnik kompanije Inspecto u čiji je laboratorij u Osijeku na ispitivanje pristiglo 330.000 tona uzoraka. 

Kaže da što se tiče zdravstvene ispravnosti, bolji je nego prošle godine. "Primjese su ispod 2 posto, lom ispod 7 posto. Aflatoksini se sporadično pojavljuju, na zapadu Hrvatske ih, na primjer, uopće nema. Na istoku ih je malo, ali u granicama za ljudsku upotrebu", napominje dodajući da iako je i ove godine bilo sušnih razdoblja, prošlu je obilježilo četiri temperaturna vala od kojih je jedan bio u fazi nalijevanja što se odrazilo na prisustvo plijesni i produkciju aflatoksina. 

Zdravstvena ispravnost je dobra 

Cijena neće ići gore?

I agrarni analitičar, Robert Jurišić kaže kako je kvaliteta ove godine bolja nego prošle, ali upozorava na lošu praksu koja će utjecati na kvalitetu i ovogodišnjeg. 

"U silosima je ostalo starog kukuruza loše kvalitete što će pojedini i trgovci i proizvođači htjeti umiješati u ovogodišnju robu. Pitanje je koliko se to vješto može izvesti i koliko je ko spretan u tome", upozorava. 

Jurišić kaže kako se u Hrvatskoj predviđa žetva od 2 miliona tona, a on smatra da će se statistika još korigirati, na više, što i dalje nije rekordan iznos. Prije dvije godine ukupne količine iznosile su 2,5 mil. t, a prošle tek 1,6 mil. t. 

Kaže da, što se tiče otkupnih cijena koje su u padu bile cijele godine, one su se stabilizirale na oko 140 eura po toni za kukuruz do 14 posto vlage, što nije iznenađenje, s obzirom na vrijeme i pritisak berbe. "Smatram da neće doći do promjene, da je to to za ovu godinu. Ne događa se ništa ni na okolnim tržištima što bi dovelo do značajne promjene cijene."

Dodaje da geopolitička situacija, točnije rat u Ukrajini, više nije nova vijest. "Svi smo se, nažalost, naučili na novo normalno, a bez obzira na to, roba iz Ukrajine ipak izlazi van i dolazi do svojih destinacija. Roba brodovima preko Crnog mora ipak izlazi, ali i prema istoku cestovnim, riječnim i željezničkim prometom. Da bi došlo do poremećaja, izvoz bi morao stati u potpunosti", komentira osvrnuvši se i na zbivanja na Bliskom istoku. "Rat u Izraelu i Gazi nema značajnog utjecaja na trgovanje žitaricama jer oni nisu značajni proizvođači pa samim tim nemaju utjecaja na cijene kukuruza."

Dodaje da u Hrvatskoj postoji problem logistike. Imamo žetveni pritisak, a nedovoljno logističkih kapaciteta da bismo sve to mogli otpremiti. "Zato cijena i ne može ići gore jer je puno veći pritisak ponude od mogućnosti otpreme, tražnje, kupaca, ljudi koji mogu maknuti robu s tačke A na tačku B", zaključuje. 

Uprkos nevremenu, u Srbiji solidan prinos po toni

Situacija u susjednoj Srbiji je vrlo slična, ali u odnosu na hrvatsku, lošija po prinosu i cijeni. Ondje je prema izvještaju sjemenskih kompanija o prodaji sjemena, ovom kulturom zasijano oko 900.000 hektara. 

"Predviđanja pokazuju da će prosječan prinos na nivou cijele Srbije biti iznad šest tona, što znači da ćemo imati oko 4,5 miliona tona kukuruza, dovoljno za svoje potrebe", kaže dr. Goran Bekavac s Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad imajući u vidu sve one probleme s velikim nevremenom koje su ih zadesile. "Imali smo superćelijske oluje, nenormalne padavine, sušne periode, ekstremne temperature, ali i vjetrove, polijegnaje biljaka iz korijena. Mislim da smo s kukuruzom bolje prošli nego što smo očekivali", komentira on podsjetivši kako je upravo u vrijeme generativne faze, sredinom jula Srbiju pogodila tako jaka oluja koja je lomila hrastove. Ipak, u nekim dijelovima Srbije bit će i onih koji će bez problema imati prinos 10 do 15 tona po hektaru. 

Kada je riječ o hibridima, naglašava kako se serija novih pokazala vrlo interesantnima. "Tu bih istaknuo hibride grupe 430, a to su NS 4006, NS 5760, NS 5041 ultra, NS 6000, i možda koji je pokazao najbolju otpornost na polijeganje je NS 6007. Svi oni su bili u ogledima na terenu, registrirani u Hrvatrskoj, odnosno čitavoj Evropskoj uniji. Imamo i drugih, najnovijih, ali tek radimo na tome da prođu hrvatsku sortnu komisiju."

Opisuje da su stabljike kukuruza navedenih hibrida također bile srušene, ali za razliku od drugih ipak imaju bolju otpornost i stabla i bolju kvalitetu korijen te da navedenih pet zaista zaslužuju pažnju. 

Hibridi otporni na mikotoksine

Osim toga, rezultati jedne studije koja je objavljena u međunarodnom časopisu, pokazali su da dva od ovih pet, konkretno NS 4006 i NS 5041 ultra imaju najmanji sadržaj mikotoksina za čiju pojavu Bekavac naglašava da su najozbiljnija tema u cijeloj regiji, Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Mađarskoj i Rumuniji. Najavljuje da će već iduće godine raditi dodatna ispitivanja na svom sortimentu koji je na evropskoj listi te da je imperativ naše regije uz zadovoljavajući prinos i zdravstvena sigurnost zrna kukuruza. 

Podsjeća kako je 2012. godine problem s aflatoksinima bio jako velik, posebno s B1. "To su jako ozbiljne stvari jer je B1 najjači poznati kancerogen u prirodi. I ukoliko je kukuruz, a on je inače osjetljiv na akumulaciju mikotoksina, posebno aflatoksina, onda je to problem i hranidbe domaćih životinja, posebno muznih krava jer se u mlijeko izlučuje njegov transformirani oblik. I zato, kakve koristi od prinosa od 20 tona ako u sebi sadrž mikotoksine i ne može se koristiti", poručuje.  

Truleži klipa ove je godine također bilo manje, s obzirom na stresne situacije. Za to, kaže Bekavac, postoji biološko objašnjenje. Naime, kada su vlažniji uvjeti, dominiraju gljivice iz roda Fusariuma, a kada su sušniji i više temperature, Aspergiulls. "Ova godina je bila vrlo promjenjiva pa mi se čini da ni jedna od tih gljivica nije imala potpuno dobre uvjete koji su joj potrebne za ciklus razvoja. Očekivali smo i mjehurastu čađavost Ustilago maydis, ali ni toga nema posebno mnogo.

Pojedini hibridi su dali dobre rezultate (Foto: M.C.Celić)

Otkupna cijena vodi farmere u propast

I u Srbiji se, kaže, otkupna cijena vrti oko 140 eura po toni. "U jednom momentu je na Produktnoj berzi ta cijena pala na 13, 14 dinara za kilogram što je besmisleno malo. Da biste bili na pozitivnoj nuli, morali ste imati prinos 10 tona, grubo računajući ulaganja koja su oko hiljadu eura po hektaru. Ako imate 13 dinara, odnosno 11 feninga na berzi, nemate nikakve zarade", upozorava. 

"Ako se želi upropastiti farmere cijelog regiona, onda su na pravom putu s ovom cijenom. Iako svaka država ima svoje specifičnosti, moramo se ponašati kako svjetska ekonomija dirigira. Bez obzira na to, bilo bi uputno, gledajući širi kontekst, da vlasti malo više osluškuju svoje poljoprivredike. Ova cijena nije stimulativna i ne znam kako će ljudi praviti računicu za sljedeću godinu", poručuje Bekavac. 

A koliki je bio vaš ovogodišnji urod, otkrijte nam sudjelovanjem u anketi ispod teksta


Tagovi

Kukuruz 2023 Prinos kukuruza Otkupna cijena kukuruza Bojan Stipešević Ante Nevistić Robert Jurišić Goran Bekavac Hamdija Čivić Mikotoksini Hibrid kukuruza


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

⌛️ Počinje 9. savjetovanje i sajam mljekara RS. Naša ekipa je već stigla u Gradišku. Šta se očekuje na dvodnevnom skupu, već smo pisali https://t.ly/YNV1B , a uskoro i svježi detalji 👇
Foto: Mario Relatić