Ratari će iskoristiti predstojeće sunčane dane za žetvu ječma, a nadaju se da će za 10-tak dana s kombajnima i u polja pšenice.
Od sutra pa do kraja vikenda u najvećim bh. žitnicama, Posavini i Semberiji, ratari će polako krenuti u ovogodišnju žetvu ječma. U zavisnosti od vremena sjetve, tako će i ulaziti u polja, kazali su za Agroklub.
No, u svakom slučaju, bit će to dvije do tri sedmice ranije u odnosu na prethodne godine.
Vremenski uvjeti pogodovali su ranijem ulasku u njive. Poljoprivrednici se nadaju da će im vrijeme i dalje ići na ruku odnosno da će “uljepotati kako bi se otpustila vlaga” jer za desetak dana s mašinama planiraju i u polja pšenice. Ove godine očekuju dobar rod.
"Za tri dana ću početi vršidbu ječma, što se tiče pšenice planiramo za 10-tak dana krenuti, ima više sorti zasijanih, a sazrijevanje zavisi od roka sjetve. Prognoze ‘na oko’ su dobre", kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja "Sela Semberije i Majevice".
Kombajni bi već sutra mogli u polja ječma na području Posavine, kaže nam predstavnik Udruženja poljoprivrednika Orašje, Perica Marošević.
"Sutra ili prekosutra krećemo vršaj ječma, nema bolesti i štetočina", navodi Marošević dodavši kako i oni za desetak dana očekuju da će ovogodišnja pšenica prispjeti za žetvu.
U područjima koje je u ponedjeljak zahvatilo nevrijeme praćeno jakom kišom, olujom i gradom, evidentiraju se štete, a prema riječima naših sagovornika ima ih i kod ratara.
"U Modriči i još nekim dijelovima Republike Srpske, štete su katastrofalne. Vlada treba izaći u susret tim proizvođačima jer je situacija specifična. U jednom trenutku ti nevrijeme odnese sve što uložiš, a uložili smo ove godine i ‘crno iza nokta’, to su prve pare koje treba da dobijemo i vratimo dobavljačima što smo dužni", kaže Bakajlić.
Modriča proglasila vanrednu situaciju, velike štete na usjevima i u Orašju
Štete od leda bilježe se mjestimično i u Orašju i okolini, ali ne na svim parcelama. “Ima šteta, nije na cijelom području, ali je dosta ubio led”, navodi Marošević.
Ova godina bi, prema dosadašnjim prilikama mogla biti natprosječna u prinosima i kvalitetu, ocjenjuju ratari. Kada je riječ o cijeni, ona još nije poznata, ali proizvođači već znaju ispod koje neće ić.
"Institucije uglavnom šute sada, kada treba pomoći poljoprivrednom proizvođaču. Mi bismo bili zadovoljni sa 0,50 KM po kilogramu, to je minimum koji imamo u vidu, jer bi prinos mogao biti veći pa bismo mogli nešto iskalkuisati da ne budemo u minusu. Tri godine nas prati katastrofalno stanje po pitanju žitarica", ističe Bakajlić.
Slično razmišljanje je i u Posavini. Prema riječima Maroševića, očekuju "0,40 KM/kg za treću klasu, pa prema gore".
Tagovi
Autorica
