Koja pravila poštivati kod skladištenja žitarica?

Skladištenje žitarica zahtijeva posebnu pažnju kako bi se osigurao njihov dugotrajni kvalitet i sigurnost, piše Agrarheute. Čisti i suhi objekti osnovni su preduvjet za skladištenje. Ventilacija pomaže u uklanjanju kondenzacije i dovođenju zrna u stanje pogodno za pohranjivanje. Maksimalna vlaga zrna trebala bi da bude 14,5% (osim zobi za koju vrijedi max. 12,5% vlage).

Za uspješnu ventilaciju potrebno je:

• Materijal na skladištu: mjerni uređaj za vlagu zrna, penetracijski termometar, termometar i hidrostat za okolni vazduh;
• Tehnologija ventilacije: npr. podna ventilacija, ventilacijska crijeva, itd.;
• Brzina izmjene zraka trebala bi da bude od 15 - 20 m³ zraka po m³ zrna u jednom satu;
• Zadana temperatura zrna: 10 do 12°C.

Temperatura u skladištu

Kako bi se spriječilo pogoršanje kvalitete zrna u skladištu, temperaturu žitarica treba postupno uskladiti sa vanjskom temperaturom. 

Navode da ako, na primjer, vaše zrno ima 14% vlage, vanjska temperatura je 4 °C niža od temperature žitarica. Tada maksimalna relativna vlažnost okolnog zraka može biti 87% relativne vlažnosti. Ako je trenutna relativna vlažnost viša, ne treba provoditi prozračivanje. U tom slučaju zrno apsorbira vlagu iz zraka.

Ako je okolni zrak topliji od zrna primjenjuje se sljedeći princip: Ne dovodite topli zrak na hladnije zrno i ne dovodite vlažan zrak na suho zrno. U takvim okolnostima ventilatori se ne bi trebali uključivati.

Ako temperatura okolnog zraka odgovara temperaturi zrna u skladištu, ventilacija se može isključiti. Ventilatori ostaju isključeni dok vanjska temperatura dodatno ne padne.

Važno je za napomenuti da ravnotežna vlaga ovisi o vlazi zrna. Kada se postigne, zrno više ne apsorbira vodu niti je ispušta u okolni zrak. 

Relativna vlaga i temperatura

Za optimalne uvjete, ventilaciju je najbolje obavljati kada je vanjska temperatura 5 do 7°C niža od temperature žitarica. Što je zrno suše, to treba biti niža relativna vlaga ventilisanog zraka kako ne bi došlo do ponovnog ovlaživanja.

Temperaturu zrna treba kontrolisati barem svakih 14 dana do oktobra, sa mogućnošću provjetravanja u kasnu jesen ili zimi, kada relativna vlaga vazduha ne smije prelaziti 65%.

Zrno ne smije preći više od 14% vlage

Tokom vremena uspostavlja se ravnoteža između okolnog zraka i vlage u zrnu. Ako je vlažnost zrna veća od 14% , zrno može početi pljesniviti, a skladišni štetnici i mikroorganizmi mogu postati problem.

Ako je temperatura skladišta veća od 10-12°C, rok trajanja zrna smanjuje se s porastom temperature, a više temperature pogoduju razmnožavanju skladišnih štetnika (žitne zlatice, rižin žižak, brašneni moljac).

Ako je zrno vlažnije od 14%, moguće je da još nije zrelo ili je zrelo bilo izloženo kiši. Također, vlažno nije pogodno za skladištenje jer može postati podložno štetnicima i gljivicama. 

"Budući da svako gazdinstvo nema mogućnost sušenja, mora se razmotriti prodaja vlažnijeg zrna što je moguće prije nego što skladišni ​​štetnici ili gljivice smanje kvalitetu", upozoravaju. 

S druge strane, zrno s vlagom od 12% ili manje može se duže skladištiti. Niski nivoi vlage sprječavaju razmnožavanje plijesni, mikroorganizama i štetočina, čak i na višim temperaturama.