Ko nije posijao soju, vrijeme mu je u polje - na šta paziti?

Sa stručnog aspekta, vrijeme sjetve soje je određeno nivoom temperature sjetvenog sloja zemljišta. To znači da bi temperatura zemljišta na dubini od šest do osam centimetara trebala biti oko 10 stepeni Celzijusa.

Sije se uglavnom u istom periodu kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju.

Soja je osjetljiva na azot

Kako navodi viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Republike Srpske, Iskra Arapović, prije sjetve soje neophodna je dobra priprema zemljišta. Površinski sloj treba da bude mrvičasto - zrnaste strukture, bez krupnih agregata.

"Zbog kišnog proljeća ove godine neophodno je izbjegavati tešku mehanizaciju prilikom predsjetvene pripreme da ne bi došlo do sabijanja i kvarenja strukture zemljišta. Đubrenje soje treba obaviti u skladu s rezultatima analize zemljišta", ističe Arapović, pojasnivši kako je soja vrlo osjetljiva na đubrenje azotom.

Neophodno je ispoštovati zahtjeve u pogledu P2O5 i K2O i primjenjivati đubriva s većim sadržajem ovih elemenata. Najpovoljnija pH vrijednost zemljišta za soju se kreće od neutralne do blago kisele reakcije kako bi se inokulanti mogli aktivirati.

"Ukoliko je zemljište kiselije, ova stručnjakinja navodi da treba pojačati azot u osnovnom đubrenju i u prihrani i to ne da bi se dodatno aktivirali inokulanti nego da bi se soji nadoknadio azot koji nedostaje, obzirom da su inokulanti u kiselijoj sredini slabije aktivnosti", pojašnjava. 

Sijati što ranije

Gustina sjetve iznosi od 500.000 do 800.000 biljaka/ha. Ako se radi o ranijim sortama rok sjetve je od polovine aprila do 10. maja. Ako su kasnije sorte, a kišno i hladno proljeće kao što je slučaj ove godine, bitno je sijati što ranije kako bi soja pristigla za žetvu prije jesenjih kiša, odnosno kako bi se ona mogla adekvatno obaviti, pravilno odložiti i kako bi se izbjegla pojava bolesti.

Preporuka za poljoprivredne proizvođače je da zbog uslova kakvi su bili prošle godine, kada smo imali visoke maksimalne dnevne temperature, imaju u vidu da u takvim uslovima soja abortira, dolazi do opadanja cvjetova, smanjenja roda i klijavosti sjemena.

"Zbog toga je neophodno da se apsolutna masa, hiljadu zrna, i klijavost sjemena uzimaju u obzir kao osnovni parametri za računanje sjetvene norme te ako je klijavost niska, na primjer 70 postotnu normu sjetve uvećati za 10 do 20 posto", zaključuje Arapović.