Kalcifikacija suzbija "ćelava" mjesta na njivama

Pod kalcifikacijom tla podrazumijevamo mjeru čiji je cilj da se kiselo tlo pretvori u slabo kiselo i normalne pH vrijednosti. Taj zadatak se postiže unošenjem velike količine kreča u zemljište. Da bi ono moglo da adsorbuje kalcijev jon, neophodno je da ovo jedinjenje bude u rastvorljivom obliku, kako je ranije pisao Agroklub.

Kalcifikacijom do rastresitosti i boljeg ukorjenjavanja

Darko Simić, stručnjak za ratarstvo, objašnjava još da se ovom agrotehničkom mjerom popravlja struktura tla, što dovodi do poboljšanja vodno - zračnih osobina i to kako kod teških, tako i kod zemljišta lakog mehaničkog sastava.

Šta je kalcifikacija i zašto je neophodna kod kiselih zemljišta?

Kod lakih zemljišta unošenje kreča sprječava obrazovanje pokorice, a kod teških dovodi do rastresitosti, što je od značaja ne samo za navedene osobine, već isto tako za ukorjenjavanje usjeva.

Kod teških zemljišta kalcifikacijom se produžava interval obrade, što je naročito značajno za tip smonice koje, kao što je poznato, imaju veoma uzak interval, objašnjava Simić.

Na kiselim tlima najviše stradaju leguminoze

Inače, kalcifikacijom se odstranjuje, za većinu biljaka, štetna kiselost tla, što omogućava da se na takvoj zemlji mogu gajiti i biljke koje ne podnose kiselost. Takvo zemljišta štetno djeluje na većinu njivskih vrsta, ali, od nje najviše stradaju leguminoze, zatim pšenica, šećerna repa i većina povrtarskih vrsta. Na slabo i srednje kiselim tlima, ove biljke se izrođavaju, pri čemu se po parcelama pojavljuju u oazama "ćelava" mjesta dok na jako kiselim tlima uopšte ne uspjevaju.

Kako odrediti i poboljšati pH vrijednost zemljišta

Zapažena je činjenica da unošenje samo mineralnih đubriva na takvim zemljištima malo pomaže, a kiselost se ne odstranjuje ni unošenjem stajnjaka. Poslije kalcifikacije "ćelava" mjesta sa takvih terena nestaju, a tla postaju sposobna za gajenje raznovrsnih usjeva, zaključuje Simić.