• Kalcifikacija zemljišta
  • 21.11.2018. 12:30

Šta je kalcifikacija i zašto je neophodna kod kiselih zemljišta?

Kalcifikacija zemljišta je mjera čiji je cilj da se kiselo zemljište preobrati u slabo kiselo i normalno. Taj zadatak se postiže unošenjem velike količine kreča u zemljište. Da bi zemljište moglo da adsorbira kalcij jon, neophodno je da kalcijevo jedinjenje bude u rastvorivom stanju.

Foto: Flickr / Leonora (Ellie) Enking
  • 716
  • 72
  • 0

Osim toga što se koriste za ishranu bilja, osnovna đubriva služe i za izgradnju zemljišta, popravljanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina. Ukoliko se osnovna đubriva po vrsti i količini upotrebe radi postizanja značajnije kvalitetne promjene osobina i plodnosti zemljišta, odnosno trajnijeg djelovanja, tada đubriva dobijaju meliorativni karakter, pa možemo govoriti o meliorativnom đubrenju. Diplomirani inženjer poljoprivrede Vladica Stefanović objašnjava da se meliorativno đubrenje obavlja na siromašnim normalnim zemljištima, kao i na anormalnim zemljištima. On dodaje da se na siromašnim normalnim zemljištima takvo đubrenje izvodi s ciljem obezbjeđivanja većeg fonda hraniva, a kod anormalnih zemljišta radi popravljanja fizičkih, hemijskih i bioloških osobina.

Na pojedinim tipovima zemljištima kod nas neophodna kalcifikacija

Stefanović naglašava da međ glavnim tipovima zemljišta na ovim prostorima samo černozem i njemu slična, normalna zemljišta imaju osobinu kulturnih zemljišta. Adsorptivni kompleks kod tih zemljišta je zasićen kalcijumovim jonom i zato se černozem odlikuje najboljim fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama. Kod zemljišta čiji je adsorptivni kompleks zasićen vodikovim jonima, reakcija je kisela i vodikovi joni destruktivno utiču na zemljište. Zbog toga na ovakvim zemljištima treba obaviti kalcifikaciju, da bi se spriječili destruktivni procesi, da bi se omogućilo normalno uzgajanje kulturnih biljaka i postizanje visokih prinosa.

Šta je cilj kalcifikacije?

Pod kalcifikacijom zemljišta podrazumijevamo kulturnu mjeru čiji je cilj da kiselo zemljište preobrati u slabo kiselo i normalno. Taj zadatak se postiže unošenjem velike količine kreča u zemljište. Da bi zemljište moglo da adsorbuje kalcij jon, neophodno je da kalcijevo jedinjenje bude u rastvorivom stanju. Većina kalcijevih jedinjenja su teško rastvorljiva u vodi (npr: krečnjak, kalcijum-oksid, kalcijum-hidroksid, laporac, dolomit). Od kalcijumovih jedinjenja u vodi je lako rastvoriv kalcij-hidrokarbonat. Za prevođenje teško rastvorivih kalcijevih jedinjenja u kalcij-karbonat, potrebno je da u zemljištu ima što više ugljik-dioksida. Zato je poželjno da se poslije kalcifikacije izvodi i humizacija, pa se razlaganjem organske materije u zemljištu oslobađa ugljik-dioksid koji sa vodom i kalcij-karbonatom daje kalcij-hidrokarbonat. Da bi zemljište moglo da adsorbuje kalcij jon, neophodno je da zemljište ima u sebi dovoljno glinenih čestica.

Zemljištima kiselosti ispod 5,5 pH potrebna kalcifikacija

Pri određivanju potrebne količine kreča treba uzeti u obzir mehanički sastav zemljišta, prisustvo organske materije i podnošljivost kulturnih biljaka prema kreču. Uzima se da zemljište ispod 5,5 pH i ispod 70% zasićenosti bazama zahtijeva kalcifikaciju (ispod 50% zasićenosti bazama je velika potreba za kalcifikacijom). Najčešće se za kalcifikaciju na našim zemljištima koristi kalcij-karbonat, kalcij-oksid ili saturacioni mulj.

Kojim sredstvima obavljati kalcifikaciju?

Sredstva za kalcifikaciju su fino samljeven kalcij-karbonat, pečeni kreč, gašeni kreč, laporac, saturacioni mulj itd. Kalcifikacija se obavlja kada na njivama nema usjeva, najbolje u vrijeme zaoravanja strništa. Ako se kreč zaore sa strništem, ima dovoljno vremena za njegov preobražaj i njegovo miješanje sa zemljištem, do proljeća, kada će se obaviti sjetva. Kreč treba da je dobro isitnjen i ravnomjerno raspoređen prije zaoravanja. Djelovanje kalcifikacije traje u prosjeku 6-7 godina.


Tagovi

Zemljište Kisela zemljišta Kalcifikacija Vladica Stefanović


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi