Kakvu smo pšenicu proizveli: Šta je pokazala analiza u najvećoj žitnici FBiH?

Kvalitet ovogodišnjeg roda pšenice u najvećoj žitnici Federacacije Bosne i Hercegovine nije zadovoljavajući. Pokazale su to analize izvršene kod poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača na području Posavskog kantona, koje su uradili Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalni zavod za poljoprivredu. 

Izvještaj o laboratorijskoj analizi parametara kvaliteta pšenice, ukazuju da je potrebno raditi na unapređenju prinosa i kvaliteta.

Šta utiče na kvalitet?

Ukupni kvalitet zrna pšenice čini mnogo više pokazatelja od onih utvrđenih Pravilnikom o kvalitetu pšenice za ljudsku ishranu na teritoriji FBiH. Osim sorte, đubriva i zaštite, na kvalitet zrna utiču i žetva, transport i skladištenje, te se parametri kvaliteta zrna dijele na unutašnje i vanjske.

•  Unutrašnji (intrizični) su: vlaga, hektolitarska masa (masa jednog hektolitra pšenice izražena  u kilogramima), koncentracija proteina, koncentracija ulja, vijabilnost zrna (životna snaga), meljivost, boja, miris. 
• Vanjski (ekstrinzični) su: primjese, slomljena ili oštećena zrna, lomljivost, prisustvo mikotoksina, insekata i plijesni.

Parametre koji se ispituju u laboratorijama pri utvrđivanju kvaliteta pšenice u FBiH, pogledajte u tabeli: 

Kako je propisano, prilikom prodaje primjenjuje samo jedan kriterij za razvrstavanje u tri razreda kvaliteta, a to je sadržaj proteina. Prema tome,  rezultati provedene analize pokazuju da je od 40 uzoraka samo jedan je u prvoj klasi i to i ona na samoj granici.

Rezultate parametara kvaliteta uzorkovane pšenice u Posavini pogledajte ovdje. 

Prosječan prinos pšenice kod 15 poljoprivrednih proizvođača u Posavskom kantonu u 2023. godini je dvije tone po hektaru.

"Prosječan očekivani prinos za pšenicu u EU je 5,96 t/ha. Najveći prosječni prinosi krušne pšenice od 10,2 tone/ha očekuju se u Irskoj, a najniži od 1,88 tona/ha u Portugalu. Prognoza za Hrvatsku  je 6,01 t/ha", napominju iz FMPVŠ.

Šta je potrebno uraditi?

Na prinos je uticala velika količina padavina u fazama cvatnje i oplodnje pšenice na što ljudski faktor nije mogao uticati. Hektolitar i protein su također loši, a to se da zaključiti po klasama otkupljene pšenice. Protein je većinom vezan za gnojidbu i sortiment.

"Navedeno ukazuje da je potrebno izvršiti adekvatne analize tla kako bi se ustanovila količina hranjiva u tlu te uključivanje savjetodavnih službi u rad s poljoprivrednim proizvođačima s obzirom da se u proizvodnji pojavljuju nove sorte pšenice koje zahtjevaju primjenu savremene agrotehnike", zaključeno je.