Kako spriječiti prekomjerno taloženje vlage u ozimim usjevima?

Padavine u vidu kiše i snijega koje su obilježile januar i februar mjesec uticale su na povećanje vlage u zemljištu, međutim, golomrazica, kao i zadržavanje vode na nekim parcelama ostavile su negativne posljedice na razvoj biljaka.

Prekomjerna količina vode u usjevima pšenice i ječma je ozbiljan agronomski problem i može značajno uticati na smanjenje kvaliteta i prinosa pomenutih ratarskih kultura ukoliko se voda zadrži duže od nekoliko dana.

Korijenov sistem ostaje bez kiseonika

Zabarivanje ili zadržavanje vode nastaje onda kada je zemljište prezasićeno vlagom duži vremenski period. U tom slučaju, zemljišne pore se, umjesto zrakom pune vodom što dovodi do gušenja korijenovog sistema, jer on ostaje bez kiseonika. Uslijed prestanka respiracije, biljka nije u stanju da usvaja hranljive materije iz zemljišta, a dolazi i do denitrifikacije, ispiranja nitratnog azota kao i smanjene efikasnosti primijenjenih đubriva.

Tom prilikom mijenja se i morfološki izgled usjeva koji dobija karakterističnu žutu boju, što znači da su biljke pod ozbiljnim stresom.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je narednih dana najavljeno naglo povećanje dnevne temperature za više od 10 stepeni. To znači da je mogućnost za pojavu bolesti u usjevima strnih žita znatno pojačana.

Postoji li rješenje?

Na vremenske neprilike, nažalost ne možemo da utičemo, ali je važno da u određenoj mjeri spriječimo prekomjerno taloženje vlage. Evo i kako.

Zadržavanje vode na teškim i glinovitim zemljištima uzrokovano je slabom infiltracijom, sporijim oticanjem vode, a javlja se i uslijed zbijene strukture zemljišta. Takozvani plužni đon nastaje dugogodišnjim oranjem na istoj dubini pri čemu se javlja zbijeni sloj zemljišta koji sprječava vertikalno oticanje vode. Loš drenažni sistem, nedostatak kanala za odvodnjavanje kao i nepravilna sjetva na ravnim i slabo dreniranim parcelama također doprinose zadržavanju vode.

Plužni đon može stvoriti velike probleme - kako ga izbjeći?

Ovaj problem se može ublažiti ili čak riješiti pomoću otvorenih kanala za odvođenje vode, razbijanjem plužnog đona primjenom agrotehničke mjere podrivanja na dubini do 40 centimetara, unošenjem stajnjaka, zelenišnog đubriva, kao i povećanjem sadržaja humusa. Pravilna smjena usjeva na parceli takođe doprinosi poboljšanju strukture zemljišta što donekle sprječava zabarivanje.

Primijeniti biostimulatore

Kada je riječ o prvoj prihrani ozimih strnih žita azotnim đubrivima, većina proizvođača nije imala priliku to da uradi, jer je zbog snijega i prekomjerne kiše ulazak na njive gotovo nemoguć. Na parcelama na kojima se voda zadržala određeni period preporučuje se i primjena biostimulatora i to onda kada se voda potpuno povuče, a vremenski uslovi dozvole tretiranje.

Najveća opasnost svakako prijeti onim biljkama koje su pod vodom duže od sedam dana, jer u tom slučaju dolazi do masovnog propadanja biljaka, značajne redukcije sklopova i gubitaka većih od 50 posto. Jednom izgubljen bokor se nikako ne može nadoknaditi, a pšenica u ovoj fazi je definitivno najosjetljivija na povećan sadržaj zemljišne vlage, kao i u fenofazi vlatanja i klasanja.