Osim što ne podnosi monokulturu, suncokret ne podnosi ni brzo vraćanje na istu površinu. Ranije se preporučivalo da se plodored postavi tako da se suncokret vraća na istu površinu tek poslije 3-4 godine. Međutim, u suvremenoj proizvodnji ta kultura ne bi smjela da se vrati na istu površinu prije nego što prođe 6-7 godina.
Suncokret uopćte ne podnosi monokulturu. Pri takvom načinu uzgajanja, ta uljarica podbacuje u prinosu, a podbačaj je utoliko veći ukoliko je monokultura dugotrajnija. Ipak, kako naglašava savjetodavka za ratarstvo, Milica Popadić, i pri jednogodišnjem uzastopnom uzgoju na istoj parceli smanjenje prinosa je veliko. Nepovoljan uticaj monokulture je u najvećem stupnju posljedica napada bolesti i štetočina. Zato se ni pojačanim đubrenjem ne može ublažiti nepovoljan uticaj monokulture.
Osim toga što ne podnosi monokulturu, suncokret ne podnosi ni brzo vraćanje na istu površinu. Popadićeva podsjeća na to da se ranije preporučivalo da se plodored postavi tako da se suncokret vraća na istu površinu tek poslije 3-4 godine. Međutim, u suvremenoj proizvodnji suncokreta mora se imati u vidu činjenica da su visokorodne sorte, to jest hibridi suncokreta osjetljiviji na bolesti, kao i podatak da se vegetativna masa suncokreta nakon žetve zaorava. Zato ta kultura ne bi smjela da se vrati na istu površinu prije nego što prođe 6-7 godina.
Suncokret ne postavlja nekakve posebne zahtjeve prema predusjevima. Ipak, ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnog pokrivača, kao i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim podnebljima lucerka može biti vrlo nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdijeva vodom u kritičnim periodima. Jednogodišnje mahunarke mogu biti dobri predusjevi za suncokret, sa izuzetkom soje, zbog nekih zajedničkih bolesti koje se javljaju i na suncokretu. Okopavine koje kasno stasavaju nisu podesne kao predusjevi zbog kasne jesenje obrade. Kukuruz se smatra dobrim predusjevom, naročito rani hibridi koji se ranije skidaju sa parcela. Strnine su takođe dobri predusjevi, a najbolja je ozima pšenica što se u praksi najčešće i dešava.
U ekstenzivnoj ratarskoj proizvodnji suncokret je tretiran kao loš predusjev pošto iz zemljišta iznosi znatne količine hranljivih materija. U intenzivnoj proizvodnji on je dobar predusjev za gotovo sve njivske biljke. Poslije njega zemljište, po pravilu, ostaje nezakorovljeno i u dobrom fizičkom stanju. Ipak, u sušim područjima on je manje podesan predusjev jarim usjevima, naročito onima koji imaju veće potrebe za vlagom i duži vegetacioni period, pošto isušuje dublje slojeve zemljišta. Zato je znatno bolji kao predusjev ozimim usjevima, odnosno, ozimim strninama. U tom pogledu on ima značajnu prednost jer dosta ranije napušta parcelu. To omogućava da se obrada i sjetva ozimih useva izvede blagovremeno i kvalitetno. Kod nas se poslije suncokreta najčešće sije ozima pšenica. Najveći akcenat se treba staviti na to da suncokret nije dobar predusjev za soju, kao što ni soja nije dobar predusjev suncokretu.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
