Kako pomoći suncokretu kada se javi volovod

Suncokret je ratarska biljka koja nema velike zahtjeve jer dobro iskorištava vodu i hranjive materije iz dubljih slojeva zemljišta. Pri tom, tolerantan je na sušu, a postiže i stabilne i relativno visoke prinose. Proizvodnja suncokreta je i profitabilna jer je potreban mali utrošak sjemena, proizvodnja je potpuno mehanizovana, a pri tom se odlikuje i velikom tržišnošću. 

U našim agroekološkim uslovima, mogu da se postignu visoki i stabilni prinosi pod uslovom da se poštuje agrotehnika jer je upravo ona presudan faktor u pojavi volovoda.

Preventiva kao preporuka

Volovod je parazitna cvjetnica iz roda Orobanche (postoji oko 157 vrsta), i pripada ekonomski najznačajnijim parazitima suncokreta. Najviše je prisutna vrsta Orobanche cumana. Simptomi prisustva parazita manifestuju se zaostajanjem u porastu suncokreta, formiranjem manjih glava, često sa šturim zrnima.

Ovaj parazit prilagođen je životu na račun domaćina. Njegovo stablo je jednostavno, nerazgranato, roze ili žute boje, lišće bez hlorofila. Na jednoj biljci može se formirati do 50.000 sjemena, što govori  o visokom infekcionom potencijalu ovog parazita.

U cilju preventive, neophodan je konstantan monitoring populacije volovoda, da bi se lakše i na vrijeme otkrilo prisustvo novih rasa parazita. 

Zašto se javlja volovod

Biljci volovod nedostaje hlorofil, nema prave listove. Ima visok infekcioni potencijal, tako da se na jednom stablu može formirati više desetina hiljada sjemena. Optimalna temperatura za klijanje je između 15 i 25 stepeni, pri vlažnosti zemljišta 70 - 85%. Volovod prezimljava u obliku sjemena i u povoljnim uslovima, nakon klijanja, dolazi u kontakt sa biljkom domaćinom i u stanicama provodnih sudova formira sisaljke, pomoću kojih crpi biljku na kojoj parazitira. Suncokret joj je jedna od omiljenih biljki.

Veoma ekspanzivno se širi, posebno na zemljištima lakšeg mehaničkog sastava, na nešto kiselijim kao i zemljištima na kojima suncokret zauzima često mjesto u plodoredu. Problem je veoma uočljiv u godinama kada je pojava volovoda nešto ranija i kada je drugi dio vegetacije sušniji. Virulente rase i sojevi volovoda neprekidno se šire. 

Proljeće je kritičan period

Iako zaražava suncokret još u proljeće, volovod se pojavljuje iznad površine zemljišta tek nakon cvjetanja suncokreta, kada je lisna masa najbujnija. Zbog toga ga mnogi proizvođači ne primjećuju sve dok se listovi domaćina potpuno ne osuše.  Međutim, brojni su proizvođači koji ni u vrijeme žetve, kada se volovod lakše uočava, ne mogu da prepoznaju ovu opasnu biljku. Zbog toga i ne preduzimaju odgovarajuće mjere kako bi spriječili njegovo pojavljivanje narednih godina.

U našem regionu, volovod na suncokretu javlja se svake godine, ali u različitom intenzitetu. U godinama sa suvim proljećem ima ga mnogo više nego u godinama sa kišovitim proljećem. Međutim, postoji velika razlika između lokaliteta u brojnosti volovoda, učestalosti njegovog javljanja i štetama koje pričinjava. Najveće štete su zabilježene tamo gdje se uzgajaju hibridi suncokreta koji nisu otporni na volovod i gdje se suncokret sije svake druge ili treće godine. 

Problem Volovoda i kako ga rešiti

Kako navode u PSS Zrenjenin, problem volovoda, osim velikog infekcionog potencijala je i postojanje više fizioloških rasa. Najefikasniji način suzbijanja ovog parazita, sjetva je zdravog sjemena, uzgajanje otpornih hibrida suncokreta, poštovanje plodoreda (na zaraženim lokalitetima deset godina ne treba sijati suncokret).

Postoji mogućnost suzbijanja i hemijskim putem, uz primjenu odgovarajućih herbicida iz grupe imidazolinona. Optimalno vrijeme za primjenu herbicida je faza trećeg do petog para listova.

Morfološka građa korijena i čitave biljke, kao i sposobnost uspješnog gajenja i na relativno slabijim zemljištima, daju veće mogućnosti suncokretu da se izbori sa napadima štetočina i bolesti. 

Preporučeni načini uzgoja

Najvažnije agrotehničke mjere kojih se treba pridržavati u proizvodnji obuhvataju plodored, gustoću sjetve i kontrolu plodnosti zemljišta. Mehaničke mjere odnose se na obradu zemljišta, zatravljivanje, malčiranje žetvenim ostacima dok biološke mjere koje se preporučuju podrazumijevaju korištenje živih organizama u njihovom suzbijanju. U biološkoj borbi protiv štetočina mogu se koristiti nematode, mikrobiološki agensi (patogene gljive i bakterije), mikotoksini (metaboliti gljiva) i više biljaka kompetitora.

Ovaj parazit može da se pojavi i na otpornim hibridima, ali u daleko manjem broju nego na onim neotpornim. Ako se na nekoj parceli pojavio volovod, preporuka je da se napravi pauza u uzgoju suncokreta od najmanje pet do sedam godina. Kombinacijom ove dve mjere, može se u potpunosti riješiti problem volovoda.