U slučaju zakašnjelih rokova sjetve količina sjemena po jedinici površine se povećava, tako da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati sjetvenu normu za 10%.
Približavaju se optimalni rokovi sjetve za strna žita, ali se nameće i pitanje ko će ih sijati?! Afrička svinjska kuga uništila je stočni fond u pojedinim regijama naše zemlje i znatno smanjila potrebe za žitaricama s jedne strane. S druge, proizvođači imaju zalihe od prošle godine te niske otkupne cijene strnih žita u odnosu na repromaterijal, uticaće na odluku pojedinih poljoprivrednika kada je riječ o jesenjoj sjetvi.
Đubrivu i sjemenskom materijalu je nešto niža cijena u odnosu na proljetnu sjetvu, ali je i dalje visoka cijena sredstava za zaštitu bilja razlog dileme našeg seljaka - niti zemljište može ostaviti ne zasijano niti ima računicu sijati. Imajući u vidu i sve lošije klimatske uslove, selajk se "za glavu hvata".
Bez obzira na sve, hljebne žitarice se moraju posijati, ostale strnine i radi plodoreda, a mi nismo područje koje može uzgajti rižu tako da ćemo sijati što smo do sad navikli, nekad manje nekad više, zavisno od potreba i uz odgovarajuću taktiku. Već se najavljuje kako će godine pred nama, 2024. i 2025., biti "gladne godine", ali zašto se prepustiti toj stihiji i podržavati tu nerealnu sliku kad možemo bar brašno proizvesti i razbiti predviđanja da ćemo biti gladni.
Stoga, nema odustajanja, uvijek postoji način. Istina situacija je teška. Rješnje bi moglo biti da ove godine posijemo više hljebne sorte pšenice, tamo gdje je već stočni fond umanjen. Proizvođači se kroz udruženja već bore za zaštite domaće proizvodnje i nešto višu otkupnu cijenu. Iako se ponekad znatno ne može uticati na nju, jer cijena zavisi od svjetske berze, čiju visinu diktira ponuda i potražnja, a na globalnom nivou stvorile su se zalihe žitarica pa im je cijena u padu što je slučaj i kod nas.
Bilo kako bilo, potražnja za sjemenom strnih žita postoji. Ratari se pripremaju, a neki su već posijali prve redove. Vremenski uslovi nisu baš na ruku, prilikom obrade diže se prašina, zemljište je suvo, što nikako nije dobro da se sjeme položi u takvo zemljište.
Godina je bila kišovita i veoma nepovoljna za strne kulture s obilje vlage, za očekivati je malo lošiji kvalitet sjemena. Optimalan rok sjetve za pšenicu je od 10. do 30. oktobra, za ječam je od 30. septembra do 20. oktobra, zobi od 20. septembra do 20. oktobra i tritikale od 1. do 20. oktobra što opet zavisi od sorte.
Zbog nedostatka padavina neke parcele nije moguće još obrađivati, mnogi će ratari sačekati kišu i tek poslije moći krenuti sa obradom. Obrada suvog i zbijenog zemljišta dodatno poskupljuje proizvodnju. U slučaju zakašnjelih rokova sjetve količina sjemena po jedinici površine se povećava tako da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati sjetvenu normu za 10%.
Na tržištu su mnoge novije sorte pšenice koje se dobro bokore pa ne treba pretjerivati u normi sjetve. Kod njih se ona zna kretati već od 180 kg/ha što govori da ćemo manjom količinom sjemena pojeftiniti proizvodnju u odnosu na ranije sorte čija količina sjemena se kretala oko 300 kg/ ha, što je poskupljivalo proizvodnju.
Kako da sami izračunate sjetvenu normu? Evo formule po kojoj to možete uraditi:
KS(NS) = broj klijavih sjemenki/m2 x masa 1000 sjemenki / 100
Količina sjemena zavisi od mnogo faktora pa se ona mora korigovati nekad i pored izračunate količine sjemena na osnovu formule kao što je slučaj ove godine uslijed sušnog perioda moraće se prilikom sjetve nešto više sjemena utrošiti.
Tagovi
Autorica
