• Silaža kukuruza
  • 19.07.2021. 12:00

Kako napraviti kvalitetnu silažu od kukuruza koji je pretrpio ozbiljan toplinski stres?

U izradi je važna baš svaka faza pripreme. No, dva momenta su najvažnija - kratak rok skidanja i korištenje poboljšivača fermentacije. Posebno će trebati paziti na mikotoksine.

Foto: Depositphotos/vschlichting
  • 679
  • 524
  • 0

Silaža nije važna samo kao izvor hranjivih tvari u krmivu. Ona je s velikim udjelom u hranidbi preživača nositelj važnih procesa u buragu koji je metabolički i zdravstveno najvažniji organ za životinje koje se hrane na ovaj način - preživanjem, odnosno mikrobiološkom razgradnjom. Stoga je iznimno važna svaka faza u njezinoj pripremi - od same berbe, preko njezinog pakiranja do izuzimanja iz silosa. 

Uz složenost procesa njezina spremanja, ova klimatski vrlo nepovoljna godina pred farmere donosi dodatne izazove. Učestale i obilne padaline tijekom svibnja i lipnja s ispodprosječnim temperaturama, a onda ekstremna suša krajem šestog i u sedmom mjesecu s nizom toplinskih valova, dovela je i do visokih temperatura u zemlji, u sloju korijena gdje biljka, kada u tlu i ima hranjive tvari, do njih ne može doći na pravi način niti ih primiti u dovoljnim količinama. 

Kakve probleme možemo očekivati?

Prof.dr.sc. Matija Domaćinović s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek kaže da jedina utjeha nekim proizvođačima kukuruza za silažu može biti to što se ova godina za tu kulturu odvijala sa zakašnjenjem zbog prolongiranih sjetvenih rokova. Napominje kako su neki kukuruzi tek u fazi početka metličenja, a na oko 20 do 30 posto površina kod onih koji su imali raniju sjetvu, već su u ozbiljnijoj fazi rasta metlica. 

"Kukuruz koji je došao u fazu stvaranja metlice te vrijeme početka i oplodnje zrna, stvaranja klipa, mogao bi imati ozbiljnih problema. Bez obzira u kojoj fazi bio u ova četiri tjedna ekstremne suše, osjetit će se njezin negativan utjecaj na dinamiku razvoja. To će se sigurno odraziti na stvaranje kvalitete ploda, odnosno klip i zrno koji su u hranidbenom smislu najvrjedniji dio", napominje Domaćinović.

Ovaj bi kukuruz mogao imati ozbiljnih problema (Foto: Maja Celing Celić)

Ako se u narednom vremenu, u oborinskom smislu nastavi povećanje vlage u tlu, kaže, moglo bi se govoriti o povratku boljeg stanja biljnog materijala kukuruza. "No, teško je za očekivati da sedmi i osmi mjesec budu vlažni, to nije realno. Biljka kukuruza je ove godine ušla prebrzo u nepovoljne uvjete što će dovesti do ozbiljnih posljedica na kvalitetu i biljke i silaže koja će se od nje proizvoditi", upozorava te pojašnjava kako tu prvenstveno misli na period kraja sedmog mjeseca i prijevremeno i prebrzo sazrijevanje koje sa sobom nosi nedovoljnu akumulaciju hranjivih tvari u stanicama biljke te nedovoljno nalijevanje zrna koje je izvor škroba, odnosno energije ove vrste krmiva za mliječna, ali i tovna goveda.  

Što je još gore, naglašava ovaj stručnjak, to sa sobom dovodi i druge probleme. "Zbog okolnosti stresa moguće je da se u kasnijim razvojnim stadijima rasta pojavi i razvoj plijesni, a s njima i mikotoksini. To su višestruko negativne okolnosti s kojima će se naši farmeri morati nositi", poručuje. 

Pa što im je onda činiti, pitamo ga.

Kratak rok skidanja i poboljšavanje fermentacije 

"Kada dođe vrijeme ubiranja biljke, treba dobro paziti jer će rokovi skidanja biti znatno kraći nego da je umjerena, normalna klimatska prilika. To znači da će kukuruz imati značajnije veću količinu osušenog materijala koji će dati veću količinu suhe tvari što će se odraziti i na njegovo usitnjavanje i nabijanje", pojašnjava. 

Jako je važno paziti na visinu reza

Kaže da je upitna i fermentacija spontanog vrenja, u slučaju da biljka koja je već sada u nepovoljnom stanju, doživi opet izuzetno visoke temperature. "Stoga treba razmišljati o prirodnim poboljšivačima fermentacije kao što su neke komponente krmiva, nusproizvodi industrije, a pritom mislim na melasu koja bi u količini 3 do 5 posto kukuruzu donijela vlagu, a ujedno i šećer. Naime, upitna će biti i koncentracija šećera u silaži te ukupna energetska vrijednost, odnosno količina škroba", upozorava. 

Dodaje da je u svrhu obogaćivanja prirodnim dodacima moguće koristiti i dehidriranu sirutku iz mljekarske industrije, 2 do 3 posto. Predlaže i korištenje sitno mljevenog, navlaženog kukuruza, 5 do 7 posto na ukupnu masu koja se silira. "To su sve poboljšivači koji nose i hranjivu i energetsku vrijednost, ali osobito koncentraciju lako dostupnih šećera kojima ova vrsta hrane ne bi trebala oskudijevati. Treba ozbiljno razmišljati i o upotrebi inokulanta, zajedno s enzimima ili koktelu organskih kiselina", savjetuje nabrajajući moguća rješenja koja bi, ističe, osvježila masu koja sama po sebi neće biti tako blagotvorna. 

Domaćinović komentira to da smo se na ovim prostorima Panonske nizine voljeli hvaliti, što je, kaže i činjenično, kako u odnosu na neke sjeverne zemlje Europe imamo najbolju klimu i dobro tlo. "Realno, imamo uspješan uzgoj kukuruza koji sam po sebi daje vrhunsku silažu i dobru hranjivu vrijednost te u klimatski urednim godinama nema potrebe za bilo kakvim dodacima koji su nam dolazili iz Njemačke, Engleske, Belgije i drugih razvijenih zemalja Europe. Ali, u ovakvim situacijama i preporuke se mijenjaju", zaključuje. 

Kontrolirati mikotoksine

Kada je riječ o mikotoksinima i razvoju plijesni, ovaj stručnjak poručuje kako treba provoditi kontrolu i razmišljati o korištenju mikofiksatora. Riječ je o dodacima koji bi mogli spriječiti onu opasnu situaciju koja nam se dogodila 2013. godine. "Životinja unosi ozbiljne količine ovog krmiva u organizam, do 50 posto ukupne hranidbe i bez nje je vrlo teško zamisliti proizvodnju mlijeka. Zato je nedopustivo da je ono pljesnivo ili mikotoksično, i da zbog toga stoka nema cjelovit obrok."

Bitno je da kombajn reže na zadanu veličinu, ali i dobro mrvi i usitnjava

Kaže da oni koji spremaju prosječne i loše silaže imaju znatno više problema. "Kod ove je proizvodnje teško reći - proizvedite dobru biljku kukuruza pa ćete imati vrhunsku silažu. To nije garancija. No, zato je istinita sljedeća konstatacija: Ako nemate dobro proizvedenu biljku, tek onda teško možete očekivati vrhunsku silažu", ističe naš sugovornik. 

Pazite na visinu i način reza

Treba paziti na kvalitetu i visinu reza, kaže potkrjepljujući činjenicom da se nerijetko silaže s naših polja skidaju vrlo nisko. "Preporuka je na najmanje 20, ali i 30 centimetara od razine tla pri čemu se dobiva ona s malom količinom lignina koja je teško probavljiva životinjama", savjetuje dodajući da se tako izbjegavaju i nečistoće anorganskog podrijetla kao što su zemlja, pijesak, razni patogeni koji se uslijed padanja kiše prskanjem lijepe na donji dio stabljike koji je, podsjeća, hranjivo najslabiji u odnosu na onaj dio prema klipu i iznad klipa.

Dodaje da je važan i silo kombajn koji se koristi. "Bitno je da reže na zadanu veličinu, ali i da dobro mrvi i usitnjava što je životinji jako bitno, da ne dobije stabljiku koja je tek rezana, a da zrno nije zgnječeno jer se tada probavljivost smanjuje i za 50 posto, a riječ je o izvoru koje je za životinju energetski iznimno vrijedan", podsjeća.  

Ni nabijanje ni pakovanje nisu zanemarivi. Kaže da farmeri nerijetko nabiju cijeli silos pa kod vršenja izmjene shvate da je u silosu porasla temperatura. "To znači da smo prebrzo dovozili masu, a sporo nabijali zbog čega su oksidacijski procesi razvili toliku temperaturu. Kada je riječ o pakovanju, struka naglašava da je potrebno i pokriti i pritisnuti pokrivenu silažu. Dakle, ne samo pokriti od padalina, kao što je slučaj kod slame i sijena." Otkriva da je preporuka odozgor pritisnuti masom od oko 60 do 80 kg po metru četvornom, da se stvori određen tlak koji će spriječiti podizanje materijala u gornjem sloju i naknadne neželjene procese fermentacije i kvarenja.

Izuzimanje također nije bezazleno i ne smije se vršiti, ističe, bilo kojim improviziranim uređajem koji rastresa masu. "Ono zapravo mora biti sječenje, vrlo precizno, jer se u slučaju rastresanja stvaraju okolnosti da se u tih nekoliko centimetara rastrešenog sloja vraća kisik i vrši proces oksidacije", podsjeća i ponavlja kako ne smijemo zaboraviti da je riječ o krmivu koje se proizvodi nekoliko dana, a koristi kroz čitavu godinu. 

Oprezno i s nabijanjem

"To je komponenta koja ne ulazi s pet ili 10 posto u obrok životinja nego je riječ o dominantnom krmivu čiji udio u suhoj tvari cijelog obroka zauzima oko 30, a ponekad 40 ili 50 posto. Stoga je jako značajno imati vrhunsku, dobru silažu.

Kako se prilagoditi klimatskim promjenama?

A kako u sve nepovoljnijim klimatskim uvjetima proizvesti dobru biljku, pitamo. "Nije loše razmišljati o promjeni FAO grupe hibrida kukuruza. Recimo, u ovo vrijeme tko je koristio grupu 300, 400, ili oni koji su koristili za silažu 500 ili 600, nisu u istoj fenofazi proživjeli ekstremne uvjete proteklih dana."

Ističe da treba razmišljati i o tome da nije dobro izabrati samo jednu FAO grupu nego razmišljati o dvije ili tri. "Pa ako od 20 hektara jedna  bude u kondicijski lošoj situaciji, možda će vas spasiti rane ili srednje rane grupe koje ste posijali na ostatku površine", savjetuje. 

Također, Domaćinović napominje da u ovakvim godinama, a kakve će vjerojatno biti i u budućnosti, do velikog izražaja dolazi i pitanje sjetvenog sklopa. Je li ga netko preforsirao, je li sjetveni sklop bio prevelik da bi imao više prinose, je li zakorovljenost tla bila velika što ozbiljno mijenja situaciju krađe vlage iz tla koju će uzeti prije korov nego biljka koja zbog toga znatno lošije napreduje i izložena je kasnije i drugim problemima. "Osim toga, zakorovljena silaža ne može biti kvalitetna", zaključuje naš sugovornik. 


Tagovi

Siliranje kukuruza Silaža Rok skidanja Fermentacija Poboljšivači Mikotoksini FAO grupa Visina reza


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner