Kako izabrati valjke za valjanje usjeva?

Valjanje ozimih usjeva obavezno se obavlja kada se tokom zime površinski sloj zemljišta izdigne pod uticajem mrazeva. Mrazevi rastresaju i podižu zemljište, a to dovodi do pojave koja se naziva podlubljivanje. Razlozi za valjanje strnih žita, osim podlubljivanja, mogu da budu i slabo bokorenje usjeva tokom jeseni, rijedak sklop, suša u vrijeme prihranjivanja i pojava pokorice. Slabo bokorenje je najčešće posljedica kasne sjetve, a može biti posljedica i nedovoljne količine lako pristupačnog dušika u zemljištu, dok rijedak sklop može biti uzrokovan različitim faktorima.

Poljoprivrednici se više opredjeljuju za ravne valjke

Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Željko Lazić, prilikom izbora valjka mora se obratiti velika pažnja na to:

• da li je valjak sa ravnom ili sa neravnom površinom, 
• da li je riječ o jednodjelnom ili višedjelnom valjku,
• i kolika je masa valjka.

U vezi s površinom valjka, on ističe da kod naših proizvođača i velikog broja agronoma postoji uvjerenje da se valjanje mora obaviti glatkim valjcima, jer su valjci sa neravnom površinom štetni zbog oštećivanja i čupanja biljaka. Zbog takvog uvjerenja, u većini slučajeva, agronomi proizvođačima preporučuju primjenu glatkih valjaka.

Lazić: Uz manju brzinu valjanja rebrasti valjci čak bolji od glatkih

Ipak, kako tvrdi Lazić, takvo gledište je pogrešno, zato što i valjci neravne površine, poput kembridž i rebrastih valjaka, daju jednako dobre ili čak bolje rezultate od glatkih valjaka, pod uslovom da brzina rada nije veća od 4-5 km/h. Oštećenje i čupanje biljaka nastaje samo u slučaju prevelike brzine. Kao prednost tih valjaka u odnosu na glatke navodi se bolje kopiranje terena i manja opasnost od stvaranja pokorice na površini zemljišta.

Proizvođačima ne odgovara sporiji rad neravnim valjcima

Međutim, mnogim proizvođačima ne odgovara da tako sporo rade, pa se zato opredjeljuju za glatke valjke, koji mogu raditi većom brzinom. Zbog potrebe da se valjanje što prije završi, često se pretjeruje sa brzinom valjanja, pa zbog neravnog zemljišta dolazi do odskakanja valjka od površine zemljišta. To uzrokuje lošiji kvalitet rada zbog lošijeg kopiranja zemljišta i stvaranja nepovaljanih površina.

Višedjelni valjci bolji od jednodjelnih

Željko Lazić na kraju ističe da je nezavisno od vrste valjka, uvijek bolje koristiti višedjelni nego jednodjelni valjak, zbog boljeg kopiranja terena. Valjak mora imati odgovarajuću masu kako bi u dovoljnoj mjeri sabio zemljište. Ako je valjak lak, treba ga opteretiti tako što se napuni pijeskom ili vodom. Ukoliko to nije moguće, valjak se može opteretiti tegovima ili nekim drugim predmetima. Kako bi se spriječilo pretjerano sabijanje zemljišta i oštećivanje usjeva, za vuču valjka treba koristiti što lakši traktor.