Kada i kako ući u žetvu pšenice?

Žetvu treba otpočeti kada prestane veza biljke sa zemljištem, a završiti je u punoj zrelosti. To je, u našim uslovima, krajem juna ili u prvoj dekadi jula mjeseca.

Sušenje

Kada vlaga u zrnu spadne na 20%, pristupa se direktnom kombajniranju, ali u tom slučaju mora se vještački dosušivati. Temperatura sušenja je od 45 - 60 stepeni, a za sjemensku pšenicu do 40. Uobičajeni troškovi ove mjere iznose 10% vrijednosti roda. Smanjenjem vlage na 15% moguće je direktno kombajniranje i ostavljanje zrna u silose bez prethodnog sušenja. Dakle, u toku manipulacije sa zrnom sadržaj vlage se smanjuje jedan do dva posto i time je ono bezbjedno za čuvanje.

Najpovoljnija temperatura za posliježetveno dozrijevanje, koje traje 1,5 do dva mjeseca, iznosi 15 - 30 stepeni. Čuvanje pšenice je u silosima ili podnim magacinima na temperaturi od 0 do 80°C, dok zrno ima 14% ili manje vlage.

Žetva i zaoravanje ostataka

Poslije skidanja zrna ostaju biljni ostaci (slama) na njivama. Prije zaoravanja, biljne ostatke treba isitniti radi lakšeg i ravnomjernijeg unošenja u zemljište. Pored sitnilica raznih konstrukcija danas postoje i adapteri, koji se montiraju na kombajn, pa se sa žetvom ovi ostaci sjeckaju i ravnomjerno rasturaju po njivi. Isjeckani biljni ostaci se zaoravaju raoničnim plugovima, najviše do 20 cm dubine. Druga oruđa su manje podesna za unošenje biljnih ostataka u zemljište.

Ljuštenje strništa: Od čega zavisi i koje se mašine koriste za zaoravanje?

Napomena autora: kod direktnog kombajniranja istraživanja su pokazala da su najmanji gubici samoosipanja i žetve, ako se kombajniranje počne pri vlažnosti zrna 22 do 25%. Za period trajanja skidanja (osam do 10 dana) vlažnost zrna padne na skladišnu (13 do 14%). S obzirom da je skupo dosušivanje ili ventilacija pšenice pokazalo se ekonomski opravdano početi žetvu sa 16 do 18% vlage, kako bi se izbegli troškovi sušenja sa 22% na 14% vlage, od oko 12 do 13 litara goriva po toni, odnosno 75 l/ha na bazi prinosa od 6 t/ha.

Ova napomena prvenstveno važi kada skladištimo pšenicu u svojim skladišnim prostorima i gdje je moguća njena manipulacija u magacinima i drugim prostorima.

Sažetak podešavanja kombajna

Žitni kombajn mora biti tehnički ispravan u svakom segmentu, te podešen za svaku sortu i za svaku parcelu. Kombajn je dobro pripremljen i podešen kada na parceli kosi dovoljno nisko - visoko da težinski odnos zrna i slame bude 1:1, jer je tada najbolja vrša. Ako se želi dobiti što više slame tada se kosi što je moguće niže. U bunkeru pšenica treba biti čista i bez ikakvih primjesa, odnosno loma. Visinu reza i visinu spuštanja vitla, takođe treba podesiti, a brzinu okretanja vitla dobro uskladiti sa brzinom kretanja kombajna.

Sama vrša treba biti potpuna tako da se ovrše i šturo zrno iz klasa. To se postiže povećanjem broja okretanja bubnja i smanjenjem razmaka (zazor) između bubnja i podbubnja. Raspon broja obrtaja za ječam i pšenicu je od 850 do 1.200 obrtaja u minuti, odnosno okvirne brzine bubnja su do 35 m/s, što zavisi od prečnika bubnja (ukoliko je prečnik veći broj obrtaja je manji i obrnuto).

Jačina vazdušne struje je vrlo bitna i određuje i usmjerava se tako da ne izbacuje sa sitnom slamom i pljevom štura zrna. Jačina vjetra se podešava prema šturim zrnima, tako da i štura dođu u bunker, a ne da budu izbačena sa vazdušnom strujom na zemljište.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor