Jesu li temperature ostavile posljedice na strna žita?

Strna žita na području Republike Srpske su trenutno u fazi bokorenja, a kod ranije sjetve i ranijih sorti ponegdje je već moguć početak faze vlatanja (BBCH 25 – 30), javlja Poljoprivredna savjetodavna služba RS.

Kako navodi Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo u PSSRS, nakon topljenja snježnog pokrivača, u februaru, dolazilo je do jačeg spuštanja noćnih temperatura, bilo je golomrazice, koja se odrazila na usjeve. Na nekim lokalitetima došlo je do jačeg izmrzavanja i prorjeđivanja usjeva dok je ponegdje došlo do žućenja lišća, što između ostalog zavisi i od samog genotipa i njegove otpornosti na niske temperature.

Simptomi žućenja lišća iščezavaju s prihranom

Uginuće biljaka znači da je došlo do oštećenja ili uništenja čvora bokorenja bilo uslijed napada mraza ili napada štetočina. Savjetodavac pojašnjava da se pri niskim temperaturama nadzemni dijelovi mogu smrznuti, ali ako čvor bokorenja nije oštećen iz njega se razvijaju novi listovi i izdanci. Otpornost na niske temperature zavisi od dubine sjetve, stanja usjeva pred zimu i sortnih svojstava. Većina sorti ozime pšenice može podnijeti temperature od -15 °C do -20 °C kraći vremenski period, ozimi ječam do -15 °C.

"Često proizvođači žućenje lišća uzrokovano golomrazicom miješaju sa simptomima bolesti. To se obično javlja kod razvijenijih biljaka sa većom i širom lisnom površinom jer dolazi do obrazovanja leda u ćelijama. Po samoj prihrani simptomi žućenja iščezavaju, odnosno stari listovi bivaju zamijenjeni novim", navodi Arapović, dodajući kako su ove godine problem pravili i glodari tako da je njihova prosječna brojnost opravdavala primjenu hemijskih mjera suzbijanja.

Prva prihrana je već uveliko obavljena sa kretanjem vegetacije. Preporuka je da se u prvoj prihrani daje negdje oko 100 – 200 kg/ha KAN – a za ječam i 150 – 200 kg/ha za pšenicu. Većina poljoprivrednih proizvođača se vezuje za ureu jer sadrži veću količinu N i ima povoljniju cijenu, ali je činjenica da taj N često nije racionalno iskorišten jer od tih 46 % N koji sadrži često je svega 50 % dostupno.

"Druga prihrana se obavlja u fazi vlatanja i time biljke ulaze u reproduktivno razdoblje. Za drugu prihranu se koristi od 100 – 150 kg/ha KAN-a ili 80-100 kg/ha uree", navela je Arapović.

Tretman protiv korova

U ovom periodu je neophodno obratiti pažnju na pojavu korova i pravovremenu primjenu tretmana dok su korovi u početnim fazama rasta. Od biljnih bolesti uočena je pojava sive pjegavosti lista pšenice (Septoria tritici), ponegdje mrežaste pjegavosti ječma (Pyrenophora teres) . Sa rastom temperature ovi simptomi će se intenzivirati pa o tome također treba voditi računa da bi se tretman obavio na vrijeme.

"Početkom marta su uočena oštećenja od žitne pijavice (Lema melanopus). Obično pojava bude redukovana niskim temperaturama pa sa rastom temperatura treba očekivati intenzivniju pojavu insekata", dodaje savjetodavac.

Vremenski uslovi su pogodovali sjetvi jarih žita u optimalnom roku. Arapović ističe da je druga polovina februara i prva dekada marta period sjetve jarog ječma i zobi. Inače, jara žita imaju niži prinos od ozimih, ali sjetvom u optimalnom roku i uz intenzivne agrotehničke mjere prinos se može približiti prinosu ozimih strnih žita.