Hmelj je unosna kultura - šta treba znati prije početka sezone?

Hmelj (Humulus lupulus L.) je jedna od najunosnijih ratarskih kultura. Kao dvodoma biljka gaji se radi ženskih cvjetova skupljenih u cvasti šišarice, koje se najviše koriste u industriji piva. Hmeljno brašno, odnosno žuti prašak iz šišarica daje pivu karakterističan gorak ukus i aromu i služi kao važno antiseptičko sredstvo.

U farmaceutskoj industriji šišarice se koriste za proizvodnju lijekova, dok se neznatna količina upotrebljava u pekarstvu za spravljanje kvasca. Žetveni ostaci, stabla i listovi mogu da se siliraju za stočnu hranu ili se upotrebljavaju kao sirovina za preradu u kompost.

Njega i rezidba hmelja

Nakon završene berbe, jednogodišnju lozu (stabla) treba odsjeći na jedan metar visine. Ubrzo zatim, obavi se đubrenje polovinom fosfornih i kalijumovih đubriva i ore, a istovremeno sa oranjem izvede ogrtanje (zagrtanje) stabala. Obrada međurednog prostora zemljišta obavlja se tanjiračama, rotofrezama ili diskosnim plugovima.

Rano u proljeće obavlja se đubrenje preostalom polovinom fosfornih i kalijumovih đubriva i 1/2 azotnih đubriva, te se odmah izvodi odgrtanje stabala hmelja ručno. Nakon odgrtanja režu se jednogodišnja stabla (izdanci) sa čokota hmelja, tako da se samo pri glavi ostavi tri do četir izdanka i rezidbom ostavi po jedno koljence izdanka sa okcima (pupoljcima).

Dragan Vrhovac proizvodi kraft pivo: Želja im je doći do 2.000 l mjesečno

Rezidba može da se izvede na jesen i iznad pet stepeni celzijusovih, ali se u našim uslovima praktikuje u rano proljeće. Orezane glave čokota pokriti sa 4 do 5 cm suhe zemlje da bi se zaštitile od isušivanja. Treba napomenuti da ručnim odgrtanjem sloja zemlje motikom oko i sa glave čokota odstranjuju se i podzemna stabla, odnosno "vukovi".

Kada mladari ili nova jednogodišnja stabla dostignu dužinu 30 do 40 cm postavljaju se oslonci od kanapa od konoplje ili sintetike koji se na konstrukciju hmeljarnika nabacuju kopčama. Poslije usmjeravanja na oslonac ostavljaju se dva do tri stabla, a ostala odstranjuju rezidbom.

Obavezna prihrana azotom pred cvjetanje

Stabla, kada porastu 1,5 m dužine, treba ogrnuti (zagrnuti) radi izbijanja adventivnih korjenova. Drugo zagrtanje je kada stabla dostignu visinu konstrukcije, a tada stablo uputiti po debeloj žici da se uvija do sljedećeg stabla, a zatim mu zakinuti vrh.

Iz pazuha listova stabala obrazuju se zaperci prvog reda, a iz ovih zaperaka zaperci drugog reda na kojima se obrazuju cvjetovi. Sa svakim zagrtanjem stabala, koje se obavlja najčešće dva puta, obavlja se prihranjivanje azotom, a obavezno je pred cvjetanje hmelja.

Hmelj redovno napadaju određene bolesti i štetočine. Od bolesti je najopasnija plamenjača, a od štetočina crveni pauk. Protiv njih se mora voditi organizovana borba u toku čitave vegetacije. U sušnim predjelima, ova kultura često nema dovoljno vlage za normalan razvoj, te je obavezna mjera navodnjavanje.