Fenofaze kukuruza: Od klijanja do zrenja

Kukuruz kao žitarica ima značajnu ulogu u proizvodnji s obzirom da zauzima veliki broj poljoprivrednih površina. Osim toga, ima najveći genetski potencijal rodnosti među žitaricama, najviše se koristi u ishrani ljudi i prehrani stoke te u preradi. Najistraženija je biljna vrsta te su stvoreni hibridi vrlo kratke vegetacije namijenjeni hladnijim predjelima, oni pogodni za uzgoj na manje povoljnim tlima i hibridi za određene namjene.

Fenofaze kukuruza prema knjizi "Žitarice" prof. dr. Vlade Kovačevića i prof. dr. Mirte Rastija su: klijanje, nicanje, ukorjenjivanje, formiranje nadzemnih vegetativnih organa, formiranje reproduktivnih organa, cvjetanje metlice i klipa, formiranje zrna, nalijevanje i sazrijevanje zrna.

Klijanje

Klijanje podrazumijeva izlazak klicinog korijena iz sjemena, a za to su potrebni toplota, voda i kisik. Minimalna temperatura za klijanje se kreće 8 - 12˚C, optimalna između 32 - 35˚C, a maksimalna 40 - 45˚C. Niske temperature nisu pogodne za klijanje kukuruza jer ga dosta usporavaju i mogu izazvati infekcije sjemena. Uz fazu klijanja veže se i pojam klijavosti, odnosno sposobnosti sjemena da proklija u određenim uslovima. Razlikujemo poljsku i laboratorijsku klijavost. Poljska je nešto niža od laboratorijske jer su uslovi na parceli drugačiji i nije ih toliko moguće prilagoditi.

Nicanje

Nicanje počinje pojavom prvog lista 2cm iznad površine tla. Dužina vremenskog razdoblja između prve i druge faze zavisi od temperature i prisutnoj vlazi. Pri temperaturi između 15 -20 ˚C i dovoljnoj količini vlage, kukuruz nikne kroz 10-ak dana, a ako se temperatura kreće iznad 20 ˚C nikne i za 7 dana. U slučaju da je proljeće hladno ili je veća dubina sjetve, velika je mogućnost da će vremensko razdoblje između klijanja i nicanja biti i duže.

Ukorjenjivanje

Nakon nicanja slijedi ukorjenjivanje za koje je potrebna velika količina suhe materije u biljci kako bi se prije svega razvio korijenov sistem. Prvo sekundarno (nodijalno) korijenje razvija se u fazi 3-4 lista, a pojavom sljedećih parova razvijaju se i sljedeće etaže korijena. Za njegov rast važni su areiranost (prozračnost tla), temperatura, vlažnost, genotip i agrotehnika. Najveći dio korijena kukuruza nalazi se na 30 cm dubine i 45 cm širine.

Pri sušnim periodima on prodire više u dubinu dok pri prevelikoj vlažnosti dolazi do nedostatka kisika i slabiji je razvoj. Najviše vode potrebno je u fazi metličenja, cvjetanja i oplodnje. U teškim zbijenim tlima takođe dolazi do manjka kisika pa je takva tla potrebno dublje obrađivati i kultivirati. Prilikom međuredne kultivacije potrebno je paziti na korijenje kako se ne bi oštetilo. Prva kultivacija izvodi se u fazi 3 - 4 lista na dubini 10 - 12cm, a druga u fazi 7 - 8 listova na nešto manjoj dubini npr. 6 - 8cm.

Formiranje nadzemnih vegetativnih organa

Prvi listovi, preciznije prva ti lista, javljaju se 5 - 7 dana nakon nicanja. Nakon toga, 4., 5., 6. i 7. list javljaju je 3 - 5 dana jedan za drugim, a zatim se javljaju 8. i 9. list. Nakon toga se razvoj i pojava narednih listova usporava zbog rasta i razvoja reproduktivnih organa. U fazi potupuno razvijenih osam listova dolazi do intenzivnog rasta stabljike i metlice, izduživanja internodija, povećanja visine i mase.

Pred samo izbijanje metlice na vrhu stabljike (metličenje) dnevni porast kukuruza može iznositi 10 - 15 cm dnevno. Cvjetanjem se prekida rast. Na stvaranje zaperaka osim genetskih, uticaj imaju i ekološki uslovi. Prohladno vrijeme podstiče njihov rast.

Formiranje reproduktivnih organa

Kukuruz je jednodoma biljka s razdvojenim muškim i ženskim cvjetovima u dvije cvati, klip i metlicu. Metlica ima 9, a klip 12 etapa razvoja. Kao i u prethodnim fenofazama i u ovoj su od velike važnosti toplota, voda, svjetlost i količina hraniva.

Cvjetanje metlice i klipa (svilanje)

Ova faza započinje 2 - 3 dana nakon metličenja u sredini grane, širi se prema gornjem i donjem dijelu te bočno. Cvjetanje samo jedne metlice traje 5 - 7 dana, a za cijeli usjev je potrebno 10 - 14 dana. Izbijanjem prašnika dolazi do prašenja polena. Broj polenovih zrnaca se kreće između 15 - 20 miliona i ono nije ograničavajući faktor pri oplodnji, ali u slučaju suše i visokih temperatura može doći do fertilnosti.

U normalnim uslovima, polen je sposoban za oplodnju 1 - 2 dana i u tome bitnu ulogu imaju vlaga zraka i temperatura jer pri visokim temperaturama i niskoj relativnoj vlažnosti dolazi do isušivanja polena i svile, te u krajnjem slučaju ne dolazi do oplodnje.

Posljednje u ovoj fazi je svilanje koje označava pojava svile iz komušine. 7 - 10 dana prije ovog procesa dolazi do izduživanja svile, prvo svila baze klipa, a zatim i ona na vrhu. Traje 4 - 5 dana. Uslijed suše može kasniti i doći do nepotpune oplodnje.

Formiranje zrna

Ova fenofaza obuhvata formiranje klice i endosperma i faza je u kojoj sadržaj vode iznosi 85%. Dioba zigota počinje 15 - 20 sati nakon oplodnje, a klicu je moguće diferencirati nakon 10 - 12 dana. Potpuno se formira tek nakon 30 - 35 dana. Nalijevanje i sazrijevanje zrna događa se 50 - 60 dana nakon oplodnje kada dolazi do formiranja prinosa i akumulacije suhe materije u zrno kukuruza. Prva zrioba je mliječna kada je zrno bijele boje i mliječne konzistencije. Vlaga zrna iznosi 60 - 65%. istovremeno se odvija i akumulacija mineralne i organske materiju u zrnu. Taj proces nazivamo nalijevanje zrna. Traje 15 - 20 dana.

Slijedi faza tjestastog stanja koja ujedno predstavlja i početak sazrijevanja u kojem je količina akumulirane suhe materije oko 50%. U voštanoj zriobi vlaga zrna iznosi 50 - 35%, a može i do 25%. Pojavom crnog sloja u bazi zrna, nastalog povodom nekroze sprovodnog tkiva, spriječena je dalja akumulacija suhe materije u zrno nakon kojeg dolazi do otpuštanja vode iz zrna a zavisi od vremenskih prilika. Punu zriobu zrna obilježava 25 - 20% vlažnosti.

Privredna zrioba označava optimalno vrijeme za berbu kukuruza, zavisno od njegove namjene. Za proizvodnju zrna optimalna vlažnost iznosi oko 25% pri kojoj su moguće najmanje šanse za oštećenje.

Od stabljike, preko klasa, zrna i lišća svi dijelovi kukuruza su iskoristivi u jednoj od grana industrije (prehrambena, farmaceutska, kozmetička, hemijska, tekstilna). Upravo zbog te velike iskoristivosti, sastavni je dio preko 1.000 različitih proizvoda.