• Uzgoj soje
  • 13.02.2020. 18:00

Eko soja uspijeva u područjima dobrim za uzgoj kukuruza

Soja je vrlo tražena mahunarka zbog visokog udjela bjelančevina, a u današnje vrijeme se sve više pažnje skreće na ekološku proizvodnju koja se zasniva na nekoliko važnih principa koje treba poštovati.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 80
  • 10
  • 0

Soja (Glycine max) je odlična sirovina za izradu nutritivno visokovrijednih namirnica jer je bogata biljnim proteinima koji su važni u ljudskoj ishrani i prehrani životinja. Ova mahunarka sadrži 40% bjelančevina i 20% ulja.

Danas je sve raširenija njena ekološka proizvodnja jer su i sve veći zahtjevi potrošača za takvim proizvodima. Tehnologija uzgoja soje prema ekološkim principima bazira se na nekoliko važnih parametara koje treba poštovati Naime, riječ je o redukovanom sistemu obrade zemljišta, specifičnom đubrenju i održavanju plodnosti, integralnom pristupu zaštiti bilja te poštovanju plodoreda.

Plodored i odabir tla

Soja je biljka koja je posebno poželjna u plodoredu gdje se uzgajaju žitarice. Dobar je predusjev jer poboljšava strukturu tla i povećava sadržaj azota, a radi toga sljedeći usjev nakon nje treba manje đubriti. Na područjima u kojima se uzgajao suncokret ili ozima uljana repica, soju se ne preporučuje sijati najmanje 4 do 6 godina. Treba napomenuti da ona uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza.

Koje su žitarice najbolje za ekološku proizvodnju?

Optimalna zemljišta za ovu mahunarku su ona dubokog profila, s dobrim vodozračnim odnosima, povoljnom strukturom te bogata organskom materijom. Soja se može uzgajati i na težim tlima, međutim tada je potreba intenzivnija agrotehnika kako bi se stvorila rentabilna proizvodnja.

Optimalna pH zemlje je oko 7. Kisela tla djeluju loše na razvoj kvržičnih bakterija te na njihovu brojnost, a one žive u simbiozi s korijenom soje i vežu azot te na taj način obogaćuju zemlju pružajući dodatan izvor ovog elementa. Važno je da u tlu ima dovoljno vlage kako bi vegetacija bila duža, a time i veći prinos. Ukoliko u periodu cvjetanja nedostaje vlage, tada će i prinos biti značajno smanjen.

Obrada tla važna i za berbu

U jesen je zemlju potrebno preorati na dubinu od 25 do 30 cm. Dublje oranje važno je kako bi se tlo optimizovalo, poboljšao rast korijena te omogućilo bolje korištenje vode i hraniva iz dubljih slojeva. Zimska brazda se zatvara u proljeće, a to se na lakšim tlima obavlja drljačama dok su na težima potrebni kultivatori ili tanjirače. Nekoliko dana prije sjetve potrebno je napraviti predsjetvenu pripremu sjetvospremačem kako bi se uništili iznikli korovi i stvorili optimalni uslovi za sjevu. To je bitno kako bi pri žetvi kombajn pokupio i one najniže mahune jer za to tlo mora biti ravno i dobro pripremljeno.

Optimalni uslovi sjetve 

Iako na našim prostorima ne postoje sorte koje su posebno prilagođene za uzgoj hrane uz dodatan naglasak na ekološku proizvodnju, najbolje je odabrati domaće. 

Rokovi sjetve zavise od sorte i klimatskih uslova. Optimalno vrijeme u kontinentalnom području je kada temperatura tla dosegne iznad 10°C, tj. od 15. do 25. aprila, ali je sjetvu moguće obaviti i ranije ili kasnije ukoliko vremenske prilike to dopuštaju. Optimalne temperature za klijanje soje su od 15 do 25°C, a minimalne od 6 do 7°C.

Cilj sjetve je sklop 50 - 70 izniklih biljaka/m2, a to je oko 100-130 kg/ha sjemena. Dok se eko uzgojem ne oporavi tlo, treba sjeme inokulirati sa specifičnim bakterijama ili nabaviti inokulirano. Prinos soje zavisi od mnogih faktora, ali u prosjeku iznosi 3t/ha. 

Sjetva postrne soje sve zastupljenija u Lijevče polju

Dubina sjetve na težim tlima otprilike iznosi 3 - 4 cm, a na lakšim 4 - 6 cm. Najzastupljeniji razmak sjetve je 45 ili 50 cm, međutim vrlo rane sorte, za koje je karakteristično i slabije grananje, vrlo dobro reaguju na sjetvu međurednog razmaka od 25 cm.

Soja ima male potrebe za azotom

Za razliku od konvencionalnog sistema poljoprivredne proizvodnje, ekološka proizvodnja ne dopušta upotrebu sintetskih mineralnih šubriva već količinu hraniva potrebnih biljci za rast i razvoj osigurava iz drugih izvora.

Ne preporučuje se unositi osoku i svježi stajnjak jer soja ima male potrebe za azotom. Isto tako zbog uticaja na produženje internodija i pojačano polijeganje usjeva, ali stajnjak primijenjen u predusjevu može pozitivno djelovati na razvoj biljaka. Može se unijeti 10 - 15 tona komposta ili 15 - 20 tona kompostiranog stajskog đubriva koji je potrebno zaorati. Također se može provesti osnovno đubrenje kupovnim đubrivima dozvoljenim za upotrebu u ekološkoj proizvodnji.

Zaštita usjeva 

Ukoliko dođe do napada bolesti poput peronospore ili sklerocinije tijekom formiranja mahuna može se djelovati s ekološkim preparatima poput kalijevoga sapuna ili bordovske čorbe. Kod napada insekata ili grinja može se upotrijebiti kalijev sapun ili biopesticidni preparati. 

Kako da sami napravite mlijeko, kavu i šniclu od soje

U zaštiti mogu pomoći cvjetni pojasevi divljeg, poljskog cvijeća na ivicama gredica i obradivih površina. Takvo bilje privlači dobre insekte kao što su bubamare i pojedine ose koje onda rješavaju lisne vaši i druge štetočine.  

Žetva soje se obavlja krajem 9. ili početkom 10. mjeseca, tj. kada otpadnu svi listovi. Kombajn se podešava nisko, a suši se odmah nakon žetve, na vlagu od 13%.


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i... Pročitaj više »

Tagovi

Soja Uzgoj soje Ekološki uzgoj Eko soja Sjetva Prinos Plodored


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Farma II Projekat razvoja mljekrastva u BiH. Biras svaku rijec, kad u publici te slusa prof. dr. Dar... Pročitaj cijelu bilješku »