Da li ste spremni za sjetvu ozimog graška?

Najpovoljniji predusjevi ozimog stočnog graška su oni koji napuštaju njivu tokom ljeta ili rane jeseni, kao što su pšenica, ječam, hibridi kukuruza i suncokreta kraće vegetacije. To znači da se sjetva u optimalnom roku obavlja u posljednjoj dekadi septembra, odnosno početkom oktobra. Tako ozimi grašak postaje dobar predusjev za sve ratarske biljke, osim za jednogodišnje i višegodišnje mahunarke.

"Zahvaljujući simbiozi sa korjenskim kvržičnim bakterijama, sposobnim da neposredno usvajaju atmosferski dušik, za sobom ostavlja značajne količine dušika u zemljištu za naredni usjev, to jest 60-80 kgN/ha. Poslije kosidbe ozimog graška, zemljište ostaje u povoljnom strukturnom stanju i sa dovoljno vremena za obavljanje osnovne obrade i predsjetvene pripreme za naredni usev, poput krmnog sirka, sudanske trave ili hibrida kukuruza ranijih grupa zrenja", kaže savjetodavka Olivera Gavrilović.

Stočni grašak - bogat izvor proteina i aminokiselina

Sjetva ozimog stočnog graška

Najbolji rezultati u uzgoju ozimog stočnog graška za krmu postižu se na plodnim i dubokim zemljištima, a podnosi i kisela zemljišta. Sije se žitnom sijačicom na međuredni razmak od 12,5 cm i na dubinu između 4-5 cm. Klija i formira vegetativne organe pri temperaturi od 4ºC do 5ºC. Odlikuje se izuzetnom otpornošću na niske temperature tokom zimskog perioda.

"Bez oštećenja podnose golomrazicu od -17ºC, a pod snježnim pokrivačem i znatno nižu temperaturu. Optimalna temperatura za rast biljaka i stvaranje kvalitetne zelene krme je od 12ºC do 16ºC", napominje savjetodavac Srđan Cvetković.

Čisti usjev ili smjesa?

Ozimi se grašak može uzgajati kao čisti usjev ili u smjesi sa strnim žitima (zob, tritikale, pšenica, ječam ili raž).  

"Za sjetvu u čistom usjevu treba upotrijebiti oko 150 kg/ha sjemena, a u smjesi sa strninama učešće graška smjesi treba iznositi 85-90% od sjetvene norme u čistoj kulturi. Uzgojem stočnog graška u smjesi sa strninama dobiva se izbalansirano stočno hranjivo, koje sadrži proteinsku i ugljikohidratnu komponentu, a spriječava se poleganje graška", naglašava Cvetković.

Ozime sorte stočnog graška postižu prinose od 45 t/ha do 55 t/ha zelene krme, odnosno od 9 t/ha do 11 t/ha sijena sa oko 20% sirovih proteina u suhoj materiji krme.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor