Bolesti žitarica koje se javljaju u jesen

Bolesti se na ozimim žitaricama mogu javiti veoma rano. Zaštita počinje u proizvodnji i doradi sjemena kako bi se zaštitili klijanci i mlade iznikle biljke. Mjere koje se provode su različite, od primijenjene agrotehnike, izbora sortimenta, hemijskih i drugih sredstava.

Najčešće se javljaju: palež klijanaca, truleži korijena, pepelnica, plijesni i druge bolesti. U jesenjem periodu je dovoljno toplo i ima vlage. Stvaraju se optimalni uslovi za razvoj mnogobrojnih prouzrokovača oboljenja i infekciju biljaka. Njihovo nježno tkivo je odlična podloga za razvoj mnogobrojnih gljivica.

Propadanje tek izniklih biljaka

Na klijancima i mladim usjevima možemo primijetiti rane znakove propadanja uslijed infekcije patogenima koji se nalaze na površini sjemena ili u zemljištu. Najčešće se radi o gljivicama koji pripadaju rodu Fusarium, ali i drugim.

Simptomi su vidljivi u fazama klijanja i nicanja. Pojavi ovog oboljenja doprinosi hladna i kišovita jesen kada žitarice imaju dug period nicanja, a često se može desiti da sjeme propadne dok je u zemljištu. To daje ćelava mjesta na parceli i potrebno je obaviti presijavanje ako uslovi na terenu to dozvoljavaju.

Truležna oboljenja

Pojave truljenja mogu izazvati razne gljivice, poput: Fusarium, Microdochium i Gaeumannomyces. Pogoduje im povećana vlažnost zemljišta i vazduha i duga, topla jesen.

Kada je u pitanju trulež korijena prvi simptomi se javljaju pri bazi biljaka, busena. Bolest izazivaju gljivice roda Fusarium i Microdochium nivale. Veoma često se nastavlja na već ostvarenu palež klijanaca, ali može da se pojavi i kao samostalno oboljenje.

Javlja se u vidu truleži korijena, vlati i rukavca lista. Naručito je opasna kada se javi prije busanja, jer tada dolazi do propadanja biljaka. U kasnijim infekcijama rijetko dolazi do odumiranja. Razvoju oboljenja doprinosi prevelika vlažnost.

Gljivica Gaeumannomyces graminis i trulež koju izaziva mogu biti problem na zemljištima koja su teška, siromašna hranivima. Dodatno će se problem povećati zbog slabe drenaže i nepoštovanja plodoreda. Na usjevu se javljaju male oaze biljaka sa zaraženim korijenom i baznim dijelom vlati. Tkivo postaje tamnosmeđe, trune i odumire.

Plodored je posebno važan u vremenima skupog repromaterijala

Lom vlati izaziva gljivica Oculimacula yallundae. Simptomi se javljaju u vidu smeđih pjega na rukavcu, a poslije busanja prelazi na vlat. Lako se prepoznaje po vlatima koje leže prelomljene u svim pravcima. U slučaju loma zbog drugih uzroka vlati su slomljene u jednom pravcu.

Pepelnica se javlja na svim žitaricama, ali i na korovskim vrstama. Često su pogođeni pšenica i ječam. Najviše je ima u proljeće, ali duga jesen i topla zima mogu da djeluju stimulirajuće na gljivicu Blumeria graminis i ona ostvaruje zarazu na mladom usjevu.

Simptomi se na početku jedva uočavaju. Napadnute biljke su prekrivene brašnastom prevlakom, a listovi postaju hlorotični i odumiru.