Bolesti pšenice sve ranije napadaju usjeve: Kalendar bacite u smeće, pratite uvjete na terenu

Prof. dr. sc. Bojan Stipešević upozorava na sve izraženiji pritisak bolesti u proizvodnji pšenice, naglašavajući kako je pravovremena zaštita ključna za očuvanje prinosa i kvalitete zrna.

"Danas na listovima već vidimo pjegavosti koje prije nekoliko dana nisu bile vidljive", istaknuo je tokom obilaska pokusnih parcela Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, dodajući kako je za tačnu dijagnozu potrebno uzeti uzorke i analizirati ih u laboratoriju. Ipak, za brzu procjenu na terenu mogu poslužiti i stručni priručnici ili jednostavna pomagala poput povećala ili mikroskopskih leća za mobilne uređaje.

Tri ključne skupine bolesti

Profesor Stipešević bolesti pšenice dijeli u tri osnovne grupe. Prvu čine one koje se tiču ranog nicanja i napadaju korijen i mlade biljke, pri čemu dolazi do oštećenja tkiva i pojave mrlja.

Druga grupa odnosi se na bolesti lista, koje su u ovom razdoblju posebno važne. Kako objašnjava, list je glavni proizvođač ugljikohidrata te njegovim oštećenjem prinos može pasti za 10 do 30 posto.

Međutim, veći rizik predstavlja zaraza zastavičara. "Ako se on zarazi, prinos može pasti i preko 50 posto", upozorio je, ističući kako je riječ o listu koji najviše doprinosi punjenju zrna.

Treća, ujedno i najopasnija grupa, odnosi se na bolesti klasa i zrna, poput fuzarioza. One mogu smanjiti prinos i kvalitet i do 80 posto, ali i dovesti do pojave mikotoksina. "Tada roba više nije hrana ni za ljude ni za stoku", naglasio je univerzitetski profesor.

Posebno je upozorio na smrdljivu snijet, bolest koja se prenosi zaraženim sjemenom. "Ako ste ikada osjetili miris nekih jakih i pljesnivih sireva, onda znate zašto se zove smrdljiva", slikovito je opisao.

Dodao je kako korištenje netretiranog, tzv. sjemena tavanuše može dovesti do potpunog gubitka uroda. "Možda ćete dobiti koju kilu umjesto tone, ali ni tu kilu niko neće htjeti otkupiti", upozorio je. Zato preporučuje korištenje dorađenog i tretiranog sjemena kako bi se spriječilo širenje bolesti.

Vrijeme zaštite ovisi o uvjetima, ne o kalendaru

Zaštita pšenice mora se provoditi u nekoliko faza - od tretiranja sjemena, preko zaštite lista, do zaštite klasa u fazi cvatnje.

Međutim, profesor naglašava kako je ključno napustiti kalendarski pristup. "Prvi april ne znači ništa. Kalendar u smeće – uzmite termometar i pratite prognozu", poručio je.

Prema njegovim riječima, zaštitu treba planirati kada temperature budu 5 do 6 °C i kada uvjeti pogoduju razvoju bolesti. Također upozorava da je često kasno reagirati kada su simptomi već vidljivi.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg stručnjaka

Sve ranija pojava bolesti povezana je s klimatskim promjenama. Toplija razdoblja dolaze ranije, što pogoduje razvoju patogena. "Bolesti se javljaju sve češće i sve ranije, zato moramo stalno pratiti stanje na terenu", ističe profesor.

Balans između prinosa i otpornosti

Savremena proizvodnja pšenice suočena je s izazovom pronalaska ravnoteže između visokih prinosa i otpornosti na bolesti. Veće količine azotnih gnojiva povećavaju prinos, ali zahtijevaju niže stabljike, što pak olakšava širenje bolesti.

"Ako je stabljika niska, gljiva brže dolazi do klasa. Ako je visoka, povećava se rizik od polijeganja", objašnjava.

Osim pravovremenosti, presudna je i pravilna primjena zaštitnih sredstava. Profesor upozorava na važnost ispravne opreme, doziranja i vremenskih uvjeta. "Da bi bili sigurno da ne bacamo novce na zaštitu, trebamo redovno kontrolirati prskalice i dizne. Nisu samo zaštitna sredstva skupa, skupo je kada ona ne djeluju", istaknuo je.

"Prskam brzinom od 6,5 do 7,5 km/h”: Iskustvo ratara u zaštiti ozime pšenice

Posebno je naglasio opasnost zanošenja pesticida (drifta), koje može imati negativne posljedice za okoliš i zdravlje ljudi. "Zaštitite prvo sebe, koristite zaštitnu opremu. Ako je vjetrovito, bolje ostati kod kuće. U suprotnom ne štitite svoju njivu nego tuđu, a pritom i zagađujete okoliš", zaključio je.