Bez mehaničke obrade zemljišta već 27 godina uspješno sije soju i kukuruz

Rogério Ferreira Pacheco je jedan od pet najproduktivnijih farmera u Brazilu. Poljoprivredom se bavi od 1985. godine, a no till tehnologiju koristi od 1991. No-till poljoprivreda ili izravna sjetva poljoprivrednih kultura je poljoprivreda bez prethodne obrade zemljišta oranjem. Pod sojom ima 1.000 hektara na glinovitom zemljištu i svake godine podiže granice prinosa, zahvaljujući regenrativnom konceptu obrade. 

Odrekao se oranja - dobrobiti su višestruke!

"Za ovakav pristup sam se odlučio, jer mogu kontrolirati troškove, a i smanjio sam broj radnika. Takođe, erozija je u ovom kraju dosta izražena, pa je no till rješenje", kaže Pacheco.

27 godina bez mehaničke obrade

Naravno, na početku je bilo problema. Prvenstveno se to odnosi na mehanizaciju, jer je bilo pitanje kako sijati u ogromnoj biomasi slame. Potom je došla i nedoumica kako ulagati đubrivo, a na samom kraju i pitanje preciznosti sjetve. "Nakon 27 godina tih problema više nema, zahvaljujući odličnim sijačicama, kojima sam opremljen. Sve to vrijeme nisam radio mehaničku obradu", napominje Brazilac. Posljedica ovoga je povećanje sa 2,5% na 3.6% organske materije u sloju od 0 do 15 metara. Zemljište zadržava više vlage, biljke imaju jači korijen i rastu intenzivnije.

Maksimalni prinos soje - 6,47 tona

Kada je riječ o tehnologiji proizvodnje soje, Pacheco kaže da je dubina ulaganja sjemena tri centimetra, pri brzini od oko 5,5 km/h: "Prije sjetve idem na 150 kg 00-00-60. Od đubriva ulažem u sjetvi 250 kg 04-28-12 i to ispod zone ulaganja sjemena. Radim na tehnologiji dodavanja dušika na osnovu mapa". Prosječan prinos soje u posljednjih pet godina je 5,1 t/ha, a maksimalan prinos je krajem marta bio 6,47 t/ha u simbiozi sa "cover crop" usjevima.

Prosječan prinos kukuruza  je 13,8 tona 

Pacheco sije i kukuruz, a prosječan prinos u posljednjih pet godina je 13,8 tona suhog zrna po hektaru. Dubina u sjetvi je tri centimetra, a prosječna brzina rada 4.5 km/h do 6 km/h. "Prije sjetve idem na 150 kg 00-00-60. U sjetvi ulažem 350 kg 12-24-12. Pet centimetara ide ispod sjemena, ne sa strane. Cilj mi je da dodam oko 85 kg P đubriva", objašnjava ovaj farmer. Dodaje da u kasnijoj fazi radi prihranu sa ukupno 400 kg 45-00-00 u tri faze V5, V8 i V11. Radi i na konceptu kasnije prihrane, pomoću precizne poljoprivrede (mape, senzori, temeltrija, auto pilot) i samohodnog rasturivača. Norma dušika za prinos je oko 200 kg/ha.

"Pored troškova đubriva, prosječna potrošnja dizel goriva po hektaru je oko 32 litre, sa žetvom. Radim valjanje, sjetvu, četiri prihrane, tri zaštite i žetvu. Dodajem oko 900 kg đubriva i sjemena oko 60.000 biljaka po hektaru. Angažirano je ukupno četiri čovjeka na 2.500 ha", govori o potrošnji Pacheco.

Strpljenje i planiranje

Farmer iz Brazila kaže da su prednosti no tilla u tome što se štedi na gorivu, manji su izdaci za radnike, veća je biološka aktivnost u zemljištu, kao i veća produktivnost. Poručuje da mana nema, već je jedino potrebno više planiranja, kao i kvalitetnog znanja. Napominje i da uspješan no till zavisi od cover crop usjeva.

"Tko ima mogućnost i dostupni tehnologiju neka krene sa cover crop usjevima. Budite strpljivi i pažljio planirajte ulazak u no till, uz konzultacije sa poznavateljima", zaključuje Pacheco.

Izvor: DrAgro magazin, 1/maj 2018