Zaoravanjem žetvenih ostataka, odmah nakon žetve, u zemljište se unosi organska materija, popravljaju osobine zemljišta, provocira nicanje sjemena korova i njihovo kasnije uništavanje osnovnom obradom.
Mnogi stručnjaci iz oblasti poljoprivrede, u posljednje vrijeme, apeliraju na ratare da ne ostavljaju njive u nepromijenjenom stanju nakon obavljene žetve. Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede Miloša Nikoletića, sve je više parcela na kojima žetveni ostaci čekaju do kasne jeseni ili početka zime da bi se tek tada obavila obrada zemljišta.
On naglašava da takozvano ljuštenje strništa treba početi odmah poslije obavljene žetve i usitnjavanja žetvenih ostataka, ukoliko nisu iznijeti sa njiva. Tako usitnjene žetvene ostatke ratari bi trebali pravilno rasporediti po površini, pa tek onda ih unijeti u zemljište. Nikoletić ističe da su sve te operacije veoma važne, dodajući da ih poljoprivrednici ne bi trebali preskakti, već je preporučljivo da se posao obavi u roku od 24 sata nakon žetve.
Ljuštenje strništa ja prva operacija i njom počinje priprema zemljišta za narednu kulturu. To je, prema riječima Nikoletića, naročito važno usvojiti i primijeniti zbog visokih temperatura u periodu žetve, te zbog čuvanja preostale vlage u zemljištu. Vlaga koja je sačuvana pod prethodnom kulturom se, kako Nikoletić objašnjava, podiže iz dubljih slojeva i isparava sa površine zemljišta uslijed visokih temperature i kretanja zraka. Zbog te zaostale vlage je, takođe, lakše obaviti kvalitetno ljuštenje strništa. Primjećeno je da se kod narednog usjeva smanjuje prinos ukoliko se ljuštenje strništa obavi samo mjesec dana poslije žetve, a kamoli ako se sačeka jesen. Važno je upozoriti na to da se sjemena korova rasipaju, pa se povećava njihova brojnost. Kad ljuštimo strnište mi, dakle, provociramo nicanje korova i njihovo kasnije uništavanje osnovnom obradom zemljišta.
Ljuštenje strništa podrazumijeva pliću obradu u cilju dobijanja rastresitog sloja zemljišta, koji će bolje čuvati preostalu i prihvatati novu vlagu. Zaoravanjem žetvenih ostataka se u zemljište unosi organska materija, popravljaju osobine zemljišta, provocira nicanje sjemena korova i njihovo kasnije uništavanje osnovnom obradom. Istovremeno se ometa razvoj višegodišnjih korova, a zahvaljujući ljuštenju strništa se osnovna obrada zemljišta kasnije obavlja kvalitetnije. Treba spomenuti i to da na neobrađenom strništu glodavci pronalaze povoljne uslove, skloništa i obilje hrane, zbog čega se brže razmnožavaju pa ih je kasnije teže suzbijati. Na kraju podsjećamo i na to da je spaljivanje žetvenih ostataka zakonom zabranjeno, jer paljenje vatre na njivi može izazvati ozbiljne štete proširivanjem požara, pa je to dodatni razlog da strništa odmah poslije žetve obradimo onako kako savjetuje struka.
Tagovi
Autor
