Ulje šaljemo na Filipine, meso nam stiže iz Italije

U trećem kvartalu 2022. iz BiH izvezeno je proizvoda prehrambene i agroindustrije u ukupnoj vrijednosti od 800,8 miliona KM, što je više za 122 miliona maraka ili 16 posto u odnosu na isti period godinu ranije, objavljeno je u decembarskom izdanju Infokoma, glasnika Vanjskotrgovinske komore BiH.

U izvozu vrijednosno najviše učestvuju: masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, mlijeko i mliječni proizvodi te voće za jelo.

Mlijeko za regiju

Od masnoća biljnog i životinjskog porijekla, izvoz se najviše odnosi na ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka u vrijednosti od 82,8 miliona KM, a a top četiri izvozna tržišta su Austrija, Slovenija, Filipini i Hrvatska.

Od mlijeka i mliječnih proizvoda najviše izvozimo mlijeko i pavlaku, nekoncentrirani i bez dodatog šećera u vrijednosti od 50,8 miliona KM.  "Pa ipak, i dalje je nepovoljna struktura razmjene, potrebno je jačati prerađivačku industriju. Mlijeko i pavlaku najviše izvozimo u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju", navedeno je.

Od voća za jelo najviše izvozimo orašaste plodove, i to u vrijednosti od 51,7 miliona KM, uglavnom u Srbiju (više od 20 miliona KM).

Uvoz daleko veći

U analiziranom periodu je uvezeno proizvoda iz prehrambene i agroindustrije u ukupnoj vrijednosti od 3,2 milijarde KM, što je povećanje od 748,7 miliona KM ili 30 posto. Žitarica je uvezeno u vrijednosti od 253,9 miliona KM, što je povećanje od 100,2 miliona ili 65 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

Najviše smo uvozili pšenicu i suražicu i to za 140,8 miliona KM, uglavnom iz Mađarske, Srbije i Hrvatske te kukuruz u vrijednosti od 93,5 miliona KM, najviše iz Srbije i Hrvatske.

Proizvoda na bazi žitarica je uvezeno u vrijednosti od 215,7 miliona KM, što je povećanje od 36,3 miliona KM ili 20 posto. 

"Od ove grupe proizvoda najviše uvozimo hljeb, peciva, kolači, kekse i ostale pekarske proizvode u vrijednosti od 137,6 miliona KM, i to najviše iz Srbije, Hrvatske i Turske."

Gladna usta zanijemila: Pšenice i brašna sve manje, ko je kriv?

Meso smo uvezli za čak 302,8 miliona KM, što je povećanje od 73,1 miliona ili 32 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U najvećoj vrijednosti smo uvezli goveđe meso, svježe ili rashlađeno, i to u vrijednosti od 188,1 miliona KM, a najviše iz Italije, Nizozemske, Poljske i Njemačke.

Voda i pivo i dalje imaju lošu pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje položaj stranih u odnosu na domaće proizvođače. "Potrebno je jačati svijest o kupovini domaćih proizvoda i samom značaju kupovine domaćih proizvoda za ekonomiju BiH", zaključuju iz VTK BiH.