Specijalistica nutricionizma Angelina Paić: Zašto je edukacija o prehrani važnija nego ikada?

Na društvenim mrežama i raznim online platformama često nailazimo na proturječne savjete o prehrani što kod mnogih izaziva zbunjenost i nesigurnost pri odabiru hrane.

Na tu temu je portal foodfacts.news razgovarao sa specijalisticom nutricionizma, Angelinom Paić, koja nam je otkrila šta misli o nutricionistima - influenserima, mitove s kojima se najčešće susreće kao i poruke koje šalje kada je riječ o pravilnoj prehrani.

Po Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li naši sugrađani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani? U kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?

Voljela bih reći da jesu, ali sudeći prema svim ispitivanjima i statistikama mogli bismo i bolje. Tokom rada u svom savjetovalištu primjećujem značajan broj klijenata koji imaju strah od određenih namirnica ili su pod utjecajem dijetalne kulture ili imaju nepouzdane informacije.

Nutricionizam nije mišljenje i lični stav nego nauka

Susrećete li se u svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?

Naravno, susrećem, i to prečesto. Izdvojila bih vjerovanje u razne dijete, a znamo da ne postoji jedna prehrana (dijeta) koja odgovara svima, stoga je držanje dijeta out dok je mijenjanje loših navika i personalizirani pristup in! 

Također bih navela strah od ugljikohidrata, posebno hljeba i krompira pri čemu možemo spomenuti onu čuvenu rečenicu: "Ja jedem zdravo, izbacio sam hljeb i krompir"!

Zatim, vjerovanja u razna čišćenja i detoksikaciju putem vode s limunom, celerovog soka itd. Postoje i uvjerenja da zeolit pročišćava krv, da postoji super hrana, da voće treba gledati kao šećer te da ga ne smiju konzumirati ako žele izgubiti kilograme itd. Danas svako ima mišljenje o hrani i prehrani i misli da je on taj koji je u pravu, a znamo da nutricionizam nije mišljenje i lični stav već nauka!

Koje trendove u prehrani vidite danas najopasnijim za društvo u cjelini?

Smatram opasnim davati prostor za savjetovanje i podučavanje o prehrani osobama koje nemaju adekvatno obrazovanje. Znate, mnogi mitovi i strahovi o hrani upravo proizlaze od senzacionalističkog pristupa gdje je crno ili bijelo, dobra ili loša hrana, gdje se o njoj i prehrani govori radi lajkova.

Potrebno je više "prostora" u društveno obrazovnim institucijama

Opasno je i ne mijenjati stavove. Danas smo itekako svjesni kako je hrana i informacija, a ne samo energija te je nužno mijenjati prehrambene navike kada imamo određene dijagnoze, ali i kada prolazimo kroz određene faze života.

Važno je čovjeka posmatrati kao cjelinu, a ono što svakodnevno unosimo putem hrane u naš organizam itekako se odražava na našu sadašnjost i ispisuje našu budućnost.

U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost Vaše struke?

Možemo jako puno, kako kroz medije, tako i putem osobnih platformi i društvenih mreža. Jer se, naglašavam, treba čuti glas struke. 

U kojoj mjeri mediji utječu na razvoj prehrambenih navika?

Trebamo imati više prostora kako u zdravstvu, tako i u društveno obrazovnim institucijama poput škola, vrtića, sportskih klubova. Protiv mitova i krivih informacija se možemo boriti najbolje edukacijom.

Kako biste ocijenili domaće medije u smislu tačnosti informacija o prehrani?

Što se tiče tačnosti informacija vezanih uz prehranu, smatram da se situacija postupno poboljšava i da se krećemo u pravom smjeru. Ide na bolje, postoje znakovi napretka i pozitivnih promjena.

Jesu li nutricionisti - influenseri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li tu domenu regulirati?

Jako je teško danas tačno filtrirati informacije kada se svako predstavlja kao stručnjak. Iz tog bi razloga trebalo bolje regulirati tu domenu.

Važna je što veća prisutnost stručnjaka u medijima

Naravno da narušava ugled struke kada vam se svaka influenserica koja je smršavila ili voli kuhati prozove nutricionisticom i naplaćuje svoje savjete, i to bez ikakvih posljedica i odgovornosti.

Pravo osvježenje mi je vaša stranica FoodFacts, kaže nutricionistica Paić

S druge strane, imate na mrežama sjajne kolegice s Prehrambeno – biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu i Prehrambeno – tehnološkog fakulteta u Osijeku koje rade posao influensera jako dobro i naučno bazirano.

Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - printane, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?

Lično sam prisutna u svim medijima jer kao što sam gore spomenula, ljudi trebaju čuti glas struke i zato mislim da je važno dijeliti znanje i biti prisutan u medijima.

Gdje se dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?

Volim posjećivati stručne kongrese te bih izdvojila kongres Hranom do zdravlja, a pravo osvježenje mi je vaša stranica FoodFacts.

Konstantno se educiram kroz razne webinare organizirane od strane struke i naučne zajednice, čitam naučne radove i časopise jer je sam dio našeg posla cjeloživotno učenje.

Odgovara li današnji sistem educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?

Nažalost ne. Mislim da su upravo djeca osjetljiva grupa, posebno jer raste stopa poremećaja prehrane.

Uravnoteženost je ključ zdravlja

Postoje pojedinci koji se trude unijeti promjenu, ali sporo se mijenjaju loše navike i premalo se ulaže u kvalitetne reforme u školstvu vezane uz dobre prehrambene navike. Također, ne cenzuriraju se loši uzori i zagovornici dijetalne kulture koji promoviraju određeni ukalupljeni izgled i proporcije.

Učiti djecu da vole svoje tijelo, da imaju zdrav odnos s hranom i da se zdravo brinu o sebi trebao bi biti imperativ.

Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’?

Jedna od ključnih poruka je da se fokusiraju na ono što unose, a ne na zabrane. Uravnoteženost je ključ zdravlja. Neka jedu i žive svjesnije jer smo digitalizacijom izgubili prisutnost te svakodnevno vidimo kako se hrana konzumira uz mobitel, jedemo brzo, ne žvačemo hranu i istinski ne uživamo u njoj. Također je voda osnovna potreba našeg tijela, a treba brinuti i o higijeni sna i mentalnoj higijeni.

Ines Banjari: Neprovjerene informacije o prehrani mogu imati ozbiljne posljedice po džep i zdravlje

Voljela bih da češće borave u prirodi te da u nabavci namirnica prednost daju lokalnoj i domaćoj hrani, kao i da uče kuhati. Cjelovito pristupati brizi o sebi jer bolje spriječiti nego liječiti!