Radi ogromnih količina bačene hrane EU mijenja oznake rokova trajanja

U Europskoj uniji slijede promjene sustava označavanja hrane, među njima i oznake rokova trajanja. Kako navodi eurozastupnica Biljana Borzan (iz Hrvatske, op.ur.), i nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane je potvrdilo da velik dio građana ne razumije oznake rokova trajanja, a što je jedan od glavnih razloga bacanja ogromnih količina.

"Pola građana EU ne razumije razliku između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ona još sigurna za jelo", ističe Borzan.

Reforma sustava

Pojasnila je da "najbolje upotrijebiti do" znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da primjerice zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. "Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje", najavila je ova izvjestiteljica Europskog parlamenta za strategiju smanjenja bacanja i povećanje doniranja hrane.

Naime, izmjene rokova trajanja su dio velike reforme sustava označavanja namirnica u EU, koja proizlazi iz strategije Od polja do stola. Osim toga, dolaze značajne novine po pitanju označavanja porijekla i sastava prehrambenih proizvoda. 

Europska komisija će predložiti novi sustav do kraja 2022., a još nije poznato kako će on izgledati, iako se preliminarno razgovara o nekoliko opcija. 

Koji su prijedlozi?

"Razmatra se nekoliko opcija. Primjerice, da se istovremeno stave obje oznake, tako da "upotrijebiti do" građanima kaže do kad je hrana sigurna za jelo, a "najbolje upotrijebiti do" do kad zadržava optimalnu kvalitetu", pojašnjava. Kako kaže, ima i ideja da se potpuno ukine "najbolje upotrijebiti do", da ostane samo rok do kada je sigurna za jelo. 

Dodaje da su u Švedskoj i Norveškoj pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s "najbolja kvaliteta do" i "najbolje do, ali upotrebljivo nakon". "Ako novi sustav za samo par postotaka smanji bacanje u EU, radit će se o stotinama tisuća tona spašene hrane", upozorila je Borzan.

Sjeverne zemlje EU su sklone pojednostavniti sustav, dok se primjerice Italija protivi ukidanju oznake koja označava rok optimalne kvalitete. Ista podjela postoji i u vezi prijedloga da se proširi lista vrlo dugotrajnih proizvoda, poput tjestenine, riže, kave i čaja, koji bi bili potpuno izuzeti od označavanja roka trajanja.

Prepoloviti bačenu količinu

Sve države članice EU bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane.

Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše, smatra ova europarlamentarka. "Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo", zaključila je.