Grupacija proizvođača piva u Bosni i Hercegovini Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine ukazala je na aktualnu problematiku pivarske industrije. Upućen je apel nadležnim institucijama za rješavanje ključnih problema.
Grupacija proizvođača piva u Bosni i Hercegovini Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, na konferenciji za novinare je ukazala na aktualnu problematiku pivarske industrije Bosne i Hercegovine.
O katastrofalnim posljedicama nesprovođenja zakonskih propisa prilikom uvoza i izvoza proizvoda ove grane privrede i mjerama koje je potrebno sprovesti kako bi se unaprijedilo poslovanje u pivarskoj industriji, govorili su Zdravko Marinković, zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH, Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacija proizvođača piva u BiH i direktor Bihačke pivovare d.d., te Fahrudin Salihović, direktor Pivare Tuzla d.d. .
Na konferenciji je istaknut značaj proizvodnih kompanija, kako direktni kroz zapošljavanje i uplate visokih poreskih obaveza, tako i indirektni kroz angažovanje više stotina domaćih dobavljača koji se koriste za obezbjeđenje rada ovih firmi.
Takođe, istaknuto je da je tokom godina, pivarska industrija u BiH postala veoma neuravnotežena, u smislu izuzetno visoke stope uvoza piva. Općenito gledajući, uvoz piva u Europi se kreće obično ispod 10% ukupne potrošnje, u veoma rijetkim slučajevima prelazi preko 20%, dok u Bosni i Hercegovini uvoz čini i do 70% potrošnje. Osim toga, ono što je izuzetno neobično jeste i činjenica da znatan udio u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zemalja uvezena piva su piva viših cijena, iz kategorije premium piva. Samo u prošloj godini, kako je kazano, BiH je uvezla stranog piva u vrijednosti od 145.150.286 KM, dok je izvoz iznosio svega 1.478.558 KM. Najveći uvoz piva u BiH, od 94 do 98 odsto, bio je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Razlozi za pad pivarske industrije su istorijski i prilično svima poznati, ali bitna činjenica jeste da je ova situacija u fazi promjene i da je uz aktivnu pomoć države uskoro realno očekivati stvarni napredak.
BiH pivare imaju dovoljan kapacitet za obezbjeđenje tržišta, i zahvaljujući značajnoj modernizaciji i unapređenju poslovnih politika u zadnje tri godine, sve pivare su bolje pripremljene za borbu sa konkurencijom i za reizgradnju industrije. Predsjednik Grupacije Ibrahhimpašić je kazao da ono što industriji sada treba jeste podrška BiH vlasti da se jednostavno, u punoj mjeri, sprovedu postojeće zakonske odredbe, da se insistira da uvozna piva budu predmetom istih pravila kao i domaće pivare, da se prate postojeći bilateralni trgovinski propisi, poreski propisi, kao i propisi vezani za sigurnost hrane, i da se naročito prati uspostavljena praksa na drugim tržištima. Sve ovo do sada nismo imali, i kao rezultat uvoznici imaju slobodan prolaz i daleko niže troškove na BiH tržištu, na štetu domaćih proizvođača, i na kraju, bezbjednosti samog potrošača.
Kao jedan od problema istaknuto je izbjegavanje plaćanja PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH koje neke velike kompanije koriste kroz transfrerne cijene.
Drugi je problem uzimanja uzoraka za potrebe ispitivanja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi. Ovaj proces može da traje do 21 dan i za to vrijeme proizvod ne smije biti stavljen na tržište. BiH ima isti Pravilnik, ali se uzimanje uzoraka za ispitivanje vrši više kao neki izuzetak, nego kao ustaljena praksa.
Problem nastaje i kod pakovanja koje mora da pokaže stvarnog uvoznika svakog proizvoda. Praksa je, da ukoliko strane pivare prodaju svoju robu više nego jednom uvozniku u BiH, one onda jednostavno koriste imena svih uvoznika na datoj etiketi, ali ne navode ko je stvarni uvoznik za to određeno pakovanje piva. No, tu je i problem deklaracija. U nedavnom istraživanju uvoznih piva, naišlo se na mnogo primjera nepravilnog deklarisanja. Jedna velika međunarodna pivska kompanija, koja uvozi više od 50 različitih pivskih proizvoda u BiH, ima nekoliko grešaka na svakoj etiketi.
Za kraj je predložena i izmjena Zakona o akcizama prema prvobitnom prijedlogu od 0,35 KM/l, koje je Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH definiralo u postupku donošenja izmjene Zakona.
Foto: depositphotos.com; bezkofeina
Izvori
Tagovi