Može li peruanski krompir prehraniti stanovništvo u slučaju nestašice hrane?

Krompir je povrće koje se oduvijek moglo lako uzgojiti, ne zahtijeva previše njege, hranjiv je i zasitan i baš zbog toga se javio kao jedno od rješenja prehrane stanovništva u slučaju da dođe do nestašice hrane. Jedini je problem što ubrzane klimatske promjene i njemu nanose sve više štete, a i javljaju se štetočine kojih do sada uopće nije bilo.

Naime, kako piše theguardian, agronomi s instituta pod nazivom "Park krompira" u Peruu rade na stvaranju genetskih vrsta ovog povrća, a koje će biti otporne na sve vremenske uslove i moći će se uzgajati na svim geografskim područjima.

Zemlja s više od 4.000 vrsta krompira

U svetoj dolini Inka u Peruu blizu grada Cusca, šest zajednica plemena Quechua već skoro 7 hiljada godina uzgaja oko 4.000 različitih sorti krompira. Neke sorte zahtijevaju uzgoj na strmim padinama do 3.000 metara nadmorske visine dok se neki mogu uzgojiti bilo gdje. Nije nimalo neobično da jedan poljoprivrednik na polju uzgaja nekoliko stotina različitih vrsta, od kojih su brojne jako rijetke.

Krompir: Koje ga zemlje najviše proizvode i izvoze?

Na tom području izgrađen je insititut nazvan "Park krompira" s najvećom raznolikošću ove popularne biljke u svijetu, i koji je konstantno u procesu evolucije. "Sjetvom na različitim visinama i u različitim kombinacijama, stvaraju se nove genetske vrste krompira, što će biti vrlo važno u prehrani stanovništva, posebno u slučaju velikih klimatskih promjena“, objasnio je Alejandro Argumedo, osnivač instituta.

Institut se nalazi na oko 5.000 metara nadmorske visine, a zanimljivo je i to da osim naučnika na ukrštanju raznih vrsta rade i sami poljoprivrednici iz toga kraja.

Ispituju se razne sorte i dobijaju razne boje 

Krompiri ukrštanjem poprimaju različite boje i teksturu, mogu biti crveni, žuti, plavi i ljubičasti, a ponekad se nađe i žarko ružičasti. Imaju različite nazive od kojih su neki vrlo zanimljivi kao što su čučnjevi, noga od alpake, šapa pume, jezivi krompir. Kao trenutno najveći potencijal koji bi mogao opstati na svim geografskim područjima pokazala se sorta divlji djed, pripitomljeni krompir. Zeleni plod biljke više liči na mali paradajz, a kako objašnjavaju iz laboratorije, sjeme mu se može razviti i iz životinjskog izmeta. 

Rezultati istraživanja se čuvaju u banci sjemena

Kako bi sorte bile što otpornije, naučnici ukrštaju pitome usjeve s divljima. Rezultati se čuvaju u banci sjemena gdje se svaki krompir čuva u kodiranim papirnatim vrećicama, na hladnom. U 2017. godini 650 primjeraka je pohranjeno u globalnu banku sjemena na norveškom ostrvu Svalbardu, unutar arktičkog kruga, gdje su pohranjeni na -18C.

Međunarodni centar za krompir (CIP) u Peruu, čuva više od 4.600 sjemena ovog povrća i najveća je svjetska banka gena sjemena te vrste. CIP djeluje i u Africi i Aziji gdje pomažu u borbi protiv gladi.