Građani iz (ne)opravdanog straha gomilaju zalihe - poskupilo brašno

Rat između Rusije i Ukrajine unio je strah i neizvjesnost među bh. građane koji od početka ovih sukoba gomilaju zalihe osnovnih životnih namirnica. Uprkos umirujućim porukama predstavnika vlasti i nadležnih institucija, da brašna u Bosni i Hercegovini ima dovoljno te da do nestašice neće doći, i dalje se panično prazne police u marketima. Kupuju uglavnom brašno, ulje, šećer i germu. 

Iz trgovačkih lanaca kažu da je snabdijevanje kupaca uredno te da povremeno prazne police ne znače manjak, nego zbog obimne kupovine u toku dana trgovci ne stižu izložiti novu robu. S druge strane, građani kažu ne boje se nestašice već poskupljenja.

(Ne)opravdan strah

U Republici Srpskoj su jučer poskupile sve vrste brašna. Cijena vreće od 25 kilograma, onog najkvalitetnijeg, tipa 500, porasla je s 26 KM na 28 maraka, a brašna druge klase sa 23 na 25 KM. Cijene mnogo ne odudaraju ni u Federaciji BiH i kreću se od 22,50 KM do 27,50 maraka.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da je proteklog vikenda svjedočio nerealnim slikama u marketu gdje obavlja redovnu sedmičnu kupovinu hrane.

"Mahnite kupovine brašna, konzervi, školjki jaja, neki uzimaju i kartone ulja i puna kolica konzervi. Cijene hrane i energenata mogu narasti zbog ove krize, ali ne treba stvarati paniku zbog nestašice", naveo je Hadžić, pored ostalog.

Direktor najveće bh. prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo, Madžid Avdagić, ističe kako pšenicu nabavljaju s tržišta koja u ovom momentu nisu ugrožena, odnosno iz Srbije, Hrvatske i dijelom Mađarske. Svakodnevno se u ovu kompaniju dopremi oko 1.500 tona pšenice za brašno. Trenutno nemaju problema sa snabdijevanjem.

"Oko 20 do 25 kamiona dnevno pšenice dolazi i nema nikakvih smetnji i neće biti nestašice brašna prouzrokovane nedostatkom sirovina u BiH", kaže Avdagić.

Top pet uvoznih tržišta

Prema analizi vanjskotrgovinske razmjene žitarica za period 2020./2021., Bosna i Hercegovina je lani uvezla žitarica u ukupnoj vrijednosti od 222,3 miliona KM, što je za 6,7% više od uvoza u 2020. godini, kada je iznosio 207,8 miliona KM.

Pšenice i suražice je uvezeno u vrijednosti većoj od 128 miliona KM, a kukuruza 72,5 miliona KM. Za skoro deset miliona maraka je uvezeno riže, a nešto više od devet miliona je ukupna vrijednost uvezenog ječma. Heljda, proso i ostale vrste žitarica u BiH su lani uvezeni u vrijednosti od 1,3 miliona. 

Kada je riječ o tržištima s koji je BiH uvozila žitarice, u top pet su Srbija, Mađarska, Hrvatska, Italija i Slovenija. Od naših prvih istočnih susjeda, Srbije, uvezeno ih je u ukupnoj vrijednosti 98.889.773 KM, a od zapadnih 38.307.284 KM. 

Cijene veće za 7,4%

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u januaru ove godine, u prosjeku su porasle za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Posmatrano po odjeljcima najviše su poskupili hrana i bezalkoholna pića za 2,3 posto. 

Lančana poskupljenja zbog rekordnih cijena pšenice - uskoro 28 KM za vreću brašna

U odnosu na januar prošle godine cijene su porasle za 7,4 posto, pokazuje indeks potrošačkih cijena.

U pojačanim inspekcijskim nadzorima nad provođenjem odluka Vlade FBiH o formiranju cijena i marži u FBiH, a povodom povećane potražnje za robama široke potrošnje, federalni tržišni inspektorat je 28. februara kontrolisao 13 privrednih subjekata - uglavnom velikih trgovinskih lanaca. Nepravilnosti pri formiranju cijena utvrđene su kod tri subjekta te će za prekšaje biti izdato šest prekršajnih naloga.

Pored načina formiranja cijena i marži, inspektori su kontrolisali i skladišta, kako bi se osiguralo da su sve raspoložive količine roba za kojima je porasla potražnja plasirane u maloprodaji.

Podsjetimo, odlukama Vlade FBiH obuhvaćeni su: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 % m.m., svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, riža, tjestenina, margarin i biljna mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, suncokretovo jestivo ulje, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, tečni deterdžent za suđe, sapun, te nafta.

Analizu vanjskotrgovinske razmjene žitarica za period 2020./2021. godine, pogledajte u dokumentu ispod teksta.