FAO otkriva koji će prehrambeni proizvodi biti najtraženiji u narednim godinama

Globalna potražnja za hranom nastavit će rasti, ali će se istodobno mijenjati navike potrošača i struktura tržišta. Prema najnovijem izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), stručnjaci smatraju da budući rast neće biti temeljen samo na većoj proizvodnji, nego prije svega na razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti, poput funkcionalne hrane, praktičnih gotovih obroka i proizvoda namijenjenih posebnim prehrambenim potrebama.

FAO u izvještaju Food Outlook 2026. ne analizira posebno tržište prerađene hrane, već kretanja na tržištima ključnih poljoprivrednih sirovina poput žitarica, mesa, mlijeka, šećera i ribe. Upravo ti podaci pokazuju na kojim će se sirovinama temeljiti budući razvoj prehrambene industrije.

Žitarice ostaju temelj prehrambene industrije

Pšenica će i dalje biti jedna od najvažnijih sirovina za proizvodnju hljeba, tjestenine, pekarskih proizvoda i gotovih obroka. FAO procjenjuje da će svjetska potrošnja pšenice u sezoni 2026./2027. dosegnuti 806,1 milion tona, dok će se potrošnja za ishranu ljudi povećati na 544,3 miliona tona.

Potrošnja mesa nastavit će umjereno rasti. FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja mesa u 2026. dosegnuti 391,3 miliona tona, a najveći rast ostvarit će perad.

Proizvodnja pilećeg mesa trebala bi porasti na 160,3 miliona tona, ponajprije zbog povoljnije cijene u odnosu na druge vrste mesa i stabilne potražnje na svjetskom tržištu.

To otvara prostor za daljnji razvoj gotovih jela, mesnih prerađevina i praktičnih prehrambenih proizvoda od peradi.

Sir i mliječni proizvodi ostaju traženi

Globalna proizvodnja mlijeka trebala bi u 2026. porasti na više od milijardu tona, dok će međunarodna trgovina mliječnim proizvodima nastaviti rasti.

Posebno se izdvajaju sirevi, za koje FAO predviđa vrlo dobre tržišne izglede zahvaljujući stabilnoj potražnji u maloprodaji, ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji. To potvrđuje da će visokokvalitetni mliječni proizvodi i dalje imati važnu ulogu na svjetskom tržištu.

Potrošnja ribe također će nastaviti rasti. Prosječna godišnja potrošnja po stanovniku trebala bi dosegnuti 21,7 kilograma, pri čemu će više od polovice dolaziti iz akvakulture.

Sve je izraženija potražnja za proizvodima bogatim proteinima koji se brzo pripremaju, zbog čega će smrznuti, konzervirani i drugi prerađeni riblji proizvodi imati sve značajnije mjesto u prehrambenoj industriji.

Za razliku od ostalih kategorija, tržište šećera pokazuje znakove usporavanja. FAO procjenjuje da će svjetska potrošnja porasti za svega 0,9 posto, dok će prosječna godišnja potrošnja po stanovniku ostati gotovo nepromijenjena.

Ključ uspjeha bit će inovacije

Razlog su slabiji gospodarski uvjeti, ali i sve veća orijentacija potrošača prema zdravijoj ishrani. Zbog toga će prehrambena industrija nastaviti razvijati proizvode sa smanjenim udjelom šećera te alternativnim recepturama.

Glavna poruka FAO-ova izvještaja jest da globalna potražnja za hranom neće samo rasti, nego će se i mijenjati. Potrošači sve više traže proizvode koji su praktični, nutritivno vrijedni, održivi i prilagođeni modernom načinu života.

Za prehrambenu industriju to znači da će najveće prilike imati proizvođači koji mogu osigurati stabilnu opskrbu sirovinama te razvijati inovativne proizvode veće dodane vrijednosti. Posebno se to odnosi na proizvode od žitarica, mlijeka, peradi i ribe, koji će prema procjenama biti među najtraženijim prehrambenim kategorijama u godinama koje dolaze.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor