Banjalučki ćevap će na UNESCO-vu listu, a Travničani će svoj brendirati

Grada Banja Luka i Zanatsko-preduzetničke komore pokrenuli su inicijativu i uputili prijedlog Odjeljenju za nematerijalno kulturno naslijeđe Muzeja RS da banjalučki ćevap bude uvršten na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa RS, što je uspješno i okončano. Na temelju toga, Banjalučki ćevap bi uskoro mogao biti nominiran i za UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa.  

Branje trave ive na Ozrenu, kosidba na Kupresu i prašuma Perućica na listi UNESCO-a?

Ova je vijest uzbunila Travničane koji tvrde da, iako ima više recepata za ovu gastronomsku deliciju, oni nemaju dilemu gdje se prave najbolji ćevapi u BiH i šire, a da o svemu pitaju brojne goste i putnike namjernike, piše Avaz. 

Osnovat će udruženje i zaštititi travnički ćevap

Haris Hadžić Hari, koji je prvu ćevabdžinicu otvorio 1989. godine, ističe da travničke ćevabdžije nemaju udruženje, ali da se planiraju organizirati kako bi zaštitili ćevap kao brend.

"Trebamo to uraditi neovisno o banjalučkom i sarajevskom ćevapu. Moj stav je da bismo svi trebali posebno zaštititi svoj proizvod jer se razlikuje", mišljenja je Hadžić. S njim se slaže i Rasim Karalić, vlasnik ćevabdžinice pored travničke Šarene džamije.

"Razlog je jednostavan. U Travniku se prave najbolji ćevapi. Oni se znatno razlikuju i od sarajevskih i od banjalučkih. Velika razlika je i u pitici, somunu, koji spravljaju travnički pekari. Ko je probao zna o čemu govorim", priča Karalić naglašavajući kako bi se ćevabdžije trebale organizirati ili bar imati sekciju u okviru nedavno osnovanog Udruženja ugostitelja.

"Velika" je veća nego u drugim bh. gradovima

Za travnički ćevap koristi se više vrsta mesa u odnosu na sarajevski i banjalučki pa se stavlja junetina, teletina, bravetina i janjetina, sve u određenim postocima. Somun ili pitica deblja je u odnosu na druge, a proizvodi ih mali broj pekara u Travniku. 

Posebna priča su porcije jer u Travniku je pet ćevapa u pola lepine tzv. školska porcija. Deset ćevapa u pola pitice je mala porcija, a najčešće se naručuje "cijela i deset", cijela pitica s deset ćevapa. Ako zatražite u Travniku srednju porciju, dobit ćete 15 ćevapa u cijeloj pitici, a velika porcija sadrži čak 20 ćevapa u cijeloj pitici.