Željeli su zdravo povrće - danas ga sami sade

Nedostatak ponude na tržištu, konkretno vezano za organsko povrće, velike količine neobrađenih površina te podizanje znanja o štetnosti bazirana na konvencionalnoj proizvodnji, glavni su razlozi zašto se skupina mladih ljudi iz Doboja odlučila pokrenuti Organsku baštu.

"Organska bašta Doboj se razvila kroz projekat Društveni biznis Fondacije Mozaik- Sarajevo. Aplicirali smo se kao neformalna grupa na Turnir inovacija. Uspješno smo se izborili za sredstva od 3.000 KM. Tim sredstvima smo započeli ulaganja, a prvo je bio plastenik i oprema za vrtlarenje", kaže nam inicijator ideje Nebojša Mićić.

Na površini od 1.000 kvadratnih metara nalazi se plastenik od 100 kvadrata. Kroz prvu sezonu im je u cilju da proizvedu sve vrste luka, špinat, rukola, matovilac i drugo. Također uskoro će ponuditi zainteresiranim građanima da im se pridruže u ovom projektu, odnosno daju dva puta po 50 kvadrata pripremljene zemlje za sijanje.

Organska Bašta Doboj dobitnik je besplatne aWEB stranice Agrokluba. Pogledati je možete na organska-basta.com

"Cilj je da ovaj projekat na kojem radimo bude ogledni primjer kako je potrebno uložiti trud, ekperimentirati kroz praktičan rad i kroz ono što je u teoriji. Rezultat bi u konačnici bio podizanje svijesti o značenju i mogućnostima poljoprivrede bez integrirane proizvodnje (bez dodavanja kemijskih sredstava), proizvodnja zdravog, ukusnog povrća, a time stvaramo kvalitetnije življenje", kaže Nebojša koji je Organsku baštu osnovao sa Vlastimirom Pavlovićem, Goranom Grabežom, Ognjenom Vasiljevićem, Mladenom Ristićem i Nemanjom Živkovićem.

"Sljedeći plan je da postanemo dio Omladinske organizacije "e2" iz Doboja, kao samoodrživo socijalno poduzetništvo", naglašava on.

Ekološki održiv način poljoprivrede

​Organsku poljoprivredu, dodaje, najbolje možemo definisati kroz njen cilj, a to je proizvodnja zdravstveno bezbjedne, kvalitetne hrane na ekološki održiv način.

Cilj organske poljoprivrede je da unaprijedi zdravlje i produktivnost uzajamno zavisnih zajednica, zemljišta, biljaka, životinja i ljudi. To znači:

• korišćenje prirodnih resursa na održiv način (očuvati i ostaviti prirodne resurse narednim generacijama);
• razvoj organske poljoprivrede uz očuvanje ekosistema;
• održavanje i povećanje plodnosti zemljišta;
• smanjenje svih oblika zagađenja.

Foto: Organska bašta Doboj