Zdrave biljne ostatke iz plastenika u kompost, a kuda i kako sa zaraženim?

Berba plodova povrtlarskih kultura u plasteniku ne znači da je sa radovima završeno. Naprotiv, nakon završetka vegetacije ili pripreme za naredni proizvodni ciklus, osim čišćenja i dezinfekcije plastenika, alata i pribora, potrebno je i pravilno postupiti sa biljnim ostacima. Cilj ove važne mjere ogleda se u smanjenom riziku od prenosa biljnih patogena, štetnih insekata i grinja, a istovremeno olakšava obradu zemljišta i doprinosi očuvanju zdravlja i plodnosti zemljišta.

Zaražene ostatke spaliti na siguran način

Opale i oštećene plodove, ostatke korijenovog sistema, lišća i stabla treba najprije sakupiti, a potom i ukloniti iz plastenika kako bi se omogućilo dalje čišćenje. Prije svega, pažnju treba posvetiti onim biljnim ostacima na kojima se uočavaju simptomi prisustva plamenjače, pjegavosti, pepelnice, truleži, bakterioza ili napada štetnih insekata i grinja.

Takve biljne dijelove nikako ne treba zaoravati ili ostaviti u plasteniku kako se ne bi ugrozila naredna proizvodnja, već iznijeti i spaliti na siguran i ekološki način. Važno je naglasiti da biljne ostatke u svakom slučaju treba iznijeti iz plastenika, jer mogu biti mjesto prezimljavanja mnogih patogena i štetočina koji bi potencijalno ugrozili narednu proizvodnju.

Kompostiranje zaraženih ostataka, također, nosi određeni rizik i uglavnom se ne preporučuje, osim ako temperatura u gomili nekoliko sedmica bude između 55 i 65 stepeni. Samo će u tom slučaju doći do uništavanja bakterija, virusa i gljiva. Zaražene biljke najprije treba dobro usitniti i samljeti, čime se ubrzava proces razlaganja, a potom ih staviti u središte kompostne gomile gdje je ujedno i najviša temperatura.

Redovnim okretanjem gomile, prebacuju se hladniji dijelovi u unutrašnjost, ne bi li se i oni sterilisali. Zbog rizika od prenošenja patogena i ostvarivanja novih infekcija, ipak je preporučljivo, u te svrhe, koristiti zdrave biljne ostatke.

Redovno provjeravajte vlažnost u kompostu

Za pravilan i efikasan proces kompostiranja potrebno je osigurati dovoljno vlage, vazduha kao i odgovarajući odnos materijala koji sadrže ugljenik i azot. Preporučuje se da se sveži biljni ostaci bogati azotom miješaju sa slamom, suvim lišćem ili dobro usitnjenim biljnim dijelovima, a potom se materijal reda u slojevima. Važno je redovno provjetravati vlažnost, jer kompostna gomila nikako ne smije biti previše vlažna.

Jesenja plastenička proizvodnja: Kako dezinfikovati alat i zemljište, a kako sanirati foliju?

Nakon pravilnog postupanja sa biljnim ostacima, neophodno je detaljno očistiti plastenik, a potom oprati i dezinfikovati pribor i materijal koji će se ponovo koristiti. Na taj način se stvaraju povoljni uslovi za početak novog proizvodnog ciklusa, ali i smanjuje infekcioni potencijal patogena, štetnih insekata i grinja.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor