Zašto su neki krastavci gorki i kako ih pravilno gajiti? Evo korisnih savjeta

Krastavac (Cucumis sativus) je jedno od omiljenih povrća kod nas i svakako među onima koja se najčešće uzgajaju u našim baštama i na njivama. Još niste zakasnili ukoliko planirate da ga posijete ove godine, pa vam donosimo nekoliko korisnih savjeta za uspješnu sjetvu i odličan prinos. 

Ovo povrće pripada porodici Cucurbitaceae i srodnik je tikvicama, lubenici, dinji. Kako pojašnjava savjetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Srđan Vidanović, zemljišta bogata organskim materijama pogodna su za rast krastavca.

"Tip zemljišta nije od bitnog značaja ukoliko postoji mogućnost obilnog đubrenja zgorjelim stajnjakom. U toplim i pjeskovitim zemljištima korijen krastavca izuzetno može da poraste metar do metar i po u dubinu, inače je u plitkom površinskom sloju", kaže Vidanović. 

Na istoj parceli poslije četiri godine

Teška i zbijena zemljišta, visoka podzemna voda i čisti pijeskovi nisu dobri za gajenje krastavca, dodaje.

"Na njima sporo raste i ne donosi dobre prinose. Kako danas postoje moćni sistemi agromelioracija, ako se poznaju zahtjevi biljaka, nema toliko lošeg zemljišta koje ne može da se popravi i prilagodi potrebama biljaka. Krastavac troši malo hranljivih materija, ali se često navodnjava, čime se hrana ispira u dublje slojeve, ispod 'dohvata' njegovog plitkog korijenovog sistema."

Kada je riječ o plodoredu, ovo povrće treba gajiti na istoj parceli tek poslije četiri godine. Dobri predusjevi su strna žita i mahunarke.

"Obilna đubrenja organskim đubrivima kao što je stajnjak rezultirat će visokim prinosima. Ako se gaji na otvorenom polju, na zemlji, đubri se sa 30-40 t/ha, na žičanim konstrukcijama 50-70 t/ha i u zaštićenom prostoru 100-150 t/ha goveđeg stajnjaka", precizira ovaj savjetodavac, dodajući da krastavac ima slabo razvijen korijenov sistem koji se prostire uglavnom u plitkom površinskom sloju.

"Otuda i velika osjetljivost na sušu. Navodnjavanjem površinskog sloja treba obezbijediti neprekidnu vlažnost, kako bi biljke brzo rasle."

Od čega zavisi gorčina?

Temperatura vode za navodnjavanje treba da bude oko 20ºC, a optimalna vlažnost zemljišta oko 85 do 95 posto maksimalnog vodnog kapaciteta.

"Voda ne smije da bude zagađena organskim kiselinama, bazama i solima. Način gajenja krastavca i prirodna plodnost zemljišta diktiraju potrebne količine hraniva", kaže Vidanović.

Ono što sve zanima jeste zašto su određeni krastavci gorki.

"Gorčina  potiče od posebnog alkaloida kukurbitacina koji se nagomilava uslijed nepovoljnih uslova gajenja. To su suša, visoke temperature, navodnjavanje hladnom vodom, nedostatak hraniva i  Postoje sorte i hibridi koje ne mogu biti gorke, jer genetski nemaju ovaj alkaloid", zaključuje on.