Za rasad važno dobro sjeme, pravilno kaljenje i temperatura

Porodica Stevanović, koja se decenijama bavi proizvodnjom rasada, sredinom januara krenula je sa sjetvom paradajza, paprike i krastavca, a počelo je i pikiranje kupusa jer je posijan prije Nove godine.

Najmlađi član koji je uključen u porodični posao, Stevan (29) je master inženjer poljoprivrede. Na Poljoprivrednom fakultetu je završio smjer ratarstvo i povrtlarstvo i na taj način stručno doprinosi poboljšanju njihovog posla.

Najvažnije koristiti dobro sjeme

On napominje da je za kvalitetan rasad potrebno ispoštovati nekoliko osnovnih koraka.

"Prije svega u proizvodnji treba koristi kvalitetno sjeme visoke biološke vrijednosti, sa jakom klijavošću. Prije sjetve potrebno ga je dezinfikovati. Sijemo ručno, u januaru i to obavljamo u drvenim gajbicama koje je još moj deda pravio. Tom prilikom koristi se supstrat, a nakon toga gajbice se pakuju u prostoriju sa odgovarajućom temperaturom za nicanje", objašnjava ovaj mladi stručnjak.

Sjeme hibrida kupuju, a od sorti najčešće sami ostavljaju sjemenski materijal i to uglavnom od ljute paprike sedlarke. Kako bi se omogućilo ravnomjerno nicanje optimalna temperatura je oko 28 stepeni.

"Rasad je u plastenicima i pod dodatnim slojem agrila kako bi što prije stigao. Niče poslije pet do sedam dana, a vrijednosti se smanjuju na 20 do 22C°. Nakon nicanja dva do tri dana, presadnice se prskaju nekim zaštitnim sredstvom zbog plamenjače i polijeganja."

Pikiranje ručno

Kada se dostigne visina do 10 cm onda kreće pikiranje.

"To je drugi korak u proizvodnom procesu i mi ga obavljamo ručno. Svaka biljka stavlja se u čašice, a temperatura je od 15 do 20C°. Za vrijeme rasta, štite se raznim preparatima od bolesti i vaši", kaže Stevanović.

Prije rasađivanja, postepeno se privikavaju na nove uslove sredine što se naziva kaljenje.

Kaljenjem se presadnice lakše prilagođavaju uslovima na stalno mjesto

"Ovaj proces sastoji se iz postepenog, a zatim sve jače provjetravanja i snižavanja temperature u zemljištu i vazduhu. Počinje 14 dana prije rasađivanja."

Prije sadnje u objektu tlo treba da bude nađubreno, obrađeno i sterilisano. Temperatura bi trebala biti od 15 do 20 stepeni. Ukoliko topla leja ili plastenik ima grijanje sa rasađivanjem se može krenuti polovinom februara.

"Dovoljno je da zahladi za nekoliko stepeni kako bi se upropastio sav trud. U takvoj situaciji prvo strada krastavac jer ima previše vode. Presadnice moraju biti čvrste, tamnozelene, razgranate i bujne, sa razvijenim korjenovim sistemom", kaže mladi poljoprivrednik i dodaje da je bolje da su biljke niže nego visoke, zbog stabilnosti struka. To pogotovo važi za paradajz.

Posla od jutra do večeri

Rasade prodaju u obližnjim mjestima. Pošto decenijama rade, imaju svoje stalne mušterije koje dolaze kod njih kući da ga kupe. Rade i po porudžbi, a prošle godine, kada je počela pandemija, aktuelna je bila prodaja preko interneta.

Stevan navodi da u ovoj proizvodnji ima dosta posla, od ujutro do uveče.

"Naš posao donosi zaradu ali moja porodica to već dugo godina radi. Onaj ko bi želio početi ispočetka, bilo bi mu teško jer su ulaganja velika, samo plastenik košta oko 4.000 eura, a sada u sjeme treba uložiti 5.000 eura."

Bez rada, truda i volje, sasvim sigurno ne bi mogli sve ovo da postignu.