Vrste folija i za uzgoj kog povrća su dobre?

Krastavac, paprika, paradajz, plavi patlidžan, lubenica, dinja i drugi povrtlarski uslevi, gajenjem na zemljištu prekrivenom plastičnom folijom, u odnosu na gajenje na golom zemljištu, daju znatno veći prinos, kvalitetnije plodove i prije dospijevaju za berbu.

Gajenjem povrtlarskih kultura na zemljištu prekrivenom različitim folijama, u odnosu na gajenje na golom zemljištu, ima više prednosti.

Viša temperatura, rastresito zemljište

Temperatura zemljišta ispod neprozirne polietilenske folije (PE) na dubini od pet centimetara je u prosjeku dva do 2,5^oC viša, a ispod prozirnih 4,5 do 5,5^oC viša u odnosu na temperaturu neprekrivenog zemljišta. Viša temperatura zemljišta djeluje na brži razvoj biljaka, tako da pri gajenju na neprozirnoj foliji biljke za berbu dospijevaju do dvije sedmice ranije, a pri gajenju na onim prozirnim i do tri sedmice.

Šta se u decembru sije za uzgoj u plasteniku?

Zemljište ispod ovakve prekrivke ostaje rastresito, gotovo u onakvom stanju u kakvom je bilo pripremljeno prije postavljanja iste. Takvo zemljište omogućuje bolju snabdjevenost korijena biljaka kiseonikom, te pospješuje mikrobiološku aktivnost u zemljištu, što ima direktan pozitivan uticaj na razvoj biljaka.

Preporučljivo navodnjavanje

Prekrivanjem zemljišta različitim folijama sprječava se evaporacija (isparavanje vode iz zemljišta). Akumulirana vlaga u prekrivenom zemljištu isključivo služi za rast biljaka. Budući da je produkcija biljne mase na zemljištu prekrivenom jednom od folija po pravilu najmanje dvaput veća u odnosu na gajenje na zemljištu bez pokrivanja, uprkos sprječavanja evaporacije, za uspješnu proizvodnju preporučljivo je navodnjavanje. U ovom slučaju u obzir dolazi samo navodnjavanje "kapanjem" pomoću cijevi, koje se postavljaju ispod pokrivke.

Brži razvoj biljaka gajenih na zemljištu prekrivenom nekom od folija pospješuje i pojačana koncentracija ugljen dioksida - CO₂, izuzetno značajnog za razvoj biljaka, koji kao produkt mikrobiološke aktivnosti iz zemljišta izlazi isključivo kroz rupe na materijalu gdje se nalaze biljke i one ga mogu upijati u znatno većoj koncentraciji.

Neprozirne su, kako riječ nagovještava nepropusne za svjetlo, te onemogućavaju razvoj korova, tako da ga je potrebno iskorjenjivati samo na stazama između folija, te izuzetno u rupama iz kojih rastu presađene biljke.

Većina plodova ovako gajenih čistiji su od onih gajenih na golom zemljištu, a kako nisu u neposrednom dodiru sa zemljištem, manje su skloni i oboljenjima.

Vrste folija

Upotreba nekih od folija povećava troškove proizvodnje, ali povećanjem prinosa, dobijanjem kvalitetnih plodova i znatno ranijim dozrijevanjem za berbu, upotreba EVA (etil-vinil-acetatne) folije je ekonomski vrlo isplativo dodatno ulaganje u proizvodnji povrća.

Kod nas je u proizvodnji najraširenija crna neprozirna folija. Najviše se primjenjuje u proizvodnji krastavaca, ali se uspješno može koristiti i u proizvodnji brojnog drugog povrća. Ispod nje zemljište se zagrijava, doduše nešto sporije nego ispod prozirnih, ali je ona djelotvorna zaštita od korova, te dobro čuva vlagu zemljišta. Takav materijal je nerazgradiv, te ju je potrebno nakon proizvodnje sklanjati sa proizvodne zemljišne površine. U zemljama razvijene poljoprivredne proizvodnje, gdje je korištenje takvih folija u povrtlarskoj proizvodnji stalna praksa, postoje pogoni koji se bave reciklažom starih upotrebljenih folija i na taj se način štiti životna sredina.

Bijela neprozirna u proizvodnji povrća koristi se u svrhu održavanja optimalne temperature zemljišta za kulture koje su osjetljive na visoke temperature, kao što je salata. Takve su folije sa donje strane crne, a sa gornje strane bijele boje. Bijela boja reflektuje svjetlo i time smanjuje pregrijavanje zemljišta, a zbog refleksije povećava se osvijetljenost donjih dijelova biljke čime se povećava intenzitet fotosinteze, što direktno utiče na povećanje prinosa. Neprozirnost folije također sprječava rast korova i gubitak vlage iz zemljišta.

Prozirna se kod nas znatno manje koristi. Ispod nje se zemljište mnogo brže zagrijava, što utiče na brži razvoj biljaka, te može poraniti proizvodnju i do tri sedmice. U proizvodnji povrća uglavnom se koriste fotorazgradive, koje se sa sazrijevanjem usjeva potpuno razgrade na ekološki prihvatljiva jedinjenja, te na taj način ne narušavaju ekološku ravnotežu u zemljištu. Kako su te folije propusne za svjetlo, ispod njih se mogu razvijati korovi, te je prije postavljanja iste neophodno upotrebiti neko od zaštitnih sredstava (herbicida) za tu namjenu.

Novine na tržištu

U proizvodnji povrća postupno se uvode i druge vrste folija, kao što su tzv. InfraRed Transmitting (IRT) folije, koje selektivno propuštaju sunčeve zrake, griju zemljište i pospješuju razvoj presađenih biljaka, ali ne omogućavaju klijanje sjemenki korova i njihov rast. Zemljište ispod njih se brže zagrijava nego ispod neprozirnih, a na njima uzgajano povrće za berbu dospijeva sedam do 10 dana ranije nego pri gajenju na neprozirnim.

U nekim područjima gajenja povrća, gdje veliki problem predstavljaju lisne vaši i insekti prenosioci virusnih oboljenja, koriste se reflektujuće folije. One su presvučene aluminijumskom bojom koja svojom refleksijom odbija lisne vaši i na taj način sprječava zarazu biljaka virusima. Refleksijom svjetla na neki način tokom vrućih dana hlade biljke i utiču na formiranje kvalitetnijih plodova. Ove folije se najviše primjenjuju u ljetnoj proizvodnji tikvica i drugog sličnog povrća.

Netkani sintetski materijali

Osim prekrivanja zemljišta, u savremenoj proizvodnji povrća sve se više koristi i prekrivanje usjeva netkanim sintetskim materijalima, koji se na našem tržištu mogu nabaviti pod trgovačkim imenom Agryl, Lutrasil ili Verteks.

Koriste se za zaštitu usjeva od niskih temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom gajenju, najviše u gajenju krastavaca, mrkve, salate i endivije. Radi se o paučinastim, poluprozirnim, tankim folijama propusnim za svjetlo, zrak i vodu, izuzetno dobrog temperaturnog djelovanja. Temperatura ispod njih je za jedan do 2^oC viša, što je često dovoljno da spriječi oštećenja izazvana niskim temperaturama. Veoma je male težine, svega 10 do 17 g po m² i ne oštećuje prekrivene biljke.

Uz njenu primjenu moguće je obaviti sjetvu desetak dana ranije od optimalnog agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtlarskih kultura može biti i do dvije sedmice ranije. Zbog povoljnije mikroklime, koja se stvara ispod takve folije, biljke intenzivnije rastu i često izbjegavaju najpovoljnije uslove za infekciju prouzrokovačima bolesti. Budući da se i rosa zadržava na njoj, a ne na lišću širenje bolesti je sporije, te se takav usjev znatno lakše štiti. Predstavlja fizičku prepreku za ptice, koje mogu napraviti znatne štete tokom nicanja i u fazi mladih biljaka, te za napad štetočina koje pored direktne štete često prenose virusna oboljenja.

Također, ublažuje udarce kišnih kapi na zemljište čime sprječava stvaranje pokorice, što opet pospješuje nicanje. Folija ne smije biti prenapregnuta, kako ne bi sprječavala rast biljaka. Uz pažljivo rukovanje, može se koristiti tri sezone. Sve te prednosti rezultiraju višim prinosom kvalitetnijih plodova, te njenu primjenu čine ekonomski veoma isplativom.