Pravilnim izborom hibrida, kvalitetnom rasadom i dobrom njegom, druga tura krastavca može donijeti berbu tokom cijele jeseni
Ljeto polako ulazi u svoju završnicu, ali za proizvođače u plastenicima sezona još ne mora biti pri kraju. Upravo sada je pravo vrijeme da se razmišlja o drugoj turi krastavca, posebno ako želimo iskoristiti plastenik do kasne jeseni i ostvariti berbu u periodu kada je ponuda na tržištu sve manja.
Krastavac je biljka koja brzo raste i relativno brzo ulazi u rod, pa se pravilnim odabirom hibrida i dobrom njegom može postići berba svega nekoliko sedmica nakon sadnje. Ako se druga tura pravilno isplanira, berba može trajati sve do prvih ozbiljnijih mrazeva.
Termin sadnje zavisi od područja, temperature i načina proizvodnje. Kod proizvodnje u plasteniku druga tura najčešće se planira tako da biljke uđu u intenzivnu berbu tokom septembra i početkom oktobra.
Za jesenju proizvodnju posebno je važno imati zdravu i dobro razvijenu rasadu, jer svako kašnjenje na početku proizvodnje, kasnije se teško nadoknađuje.
Prilikom sadnje treba računati da će dani biti sve kraći, temperature niže, a intenzitet sunčeve svjetlosti slabiji. Zbog toga hibrid koji je odličan za ljetnu proizvodnju ne mora nužno biti najbolji izbor za jesen.
Za drugu turu treba birati partenokarpne hibride, odnosno hibride koji formiraju plod bez potrebe za oprašivanjem. Posebno su interesantni hibridi koji imaju dobru otpornost na bolesti, snažan korijen, dobru regeneraciju biljke i sposobnost održavanja proizvodnje pri smanjenom intenzitetu svjetlosti.
U praksi se mogu koristiti različiti moderni hibridi, a među poznatijim izborima za plasteničku proizvodnju nalaze se, zavisno od tržišta sjemena i dostupnosti:
Kod izbora hibrida nije dovoljno gledati samo potencijal prinosa. Za drugu turu mnogo je važnije kako se biljka ponaša u uslovima kraćeg dana, nižih noćnih temperatura i smanjene količine svjetlosti.
Zato je uvijek dobro pogledati deklaraciju proizvođača sjemena i lokalne preporuke za konkretan termin sadnje.
Jedna od najvećih grešaka je nastaviti sa potpuno istim režimom proizvodnje koji smo koristili tokom jula i avgusta. Kako se približava jesen, plastenik se mora prilagođavati novim uslovima. Tokom dana treba omogućiti dovoljno provjetravanja kada su temperature visoke, ali istovremeno paziti da se plastenik ne rashladi previše u večernjim satima.
Posebnu pažnju treba posvetiti zalijevanju. Sa smanjenjem temperature i intenziteta sunčeve svjetlosti smanjuje se i potrošnja vode. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do povećane vlažnosti u zoni korijena i stvaranja povoljnih uslova za razvoj bolesti.
Prihranu također treba prilagoditi fazi razvoja biljke. Nije cilj samo proizvesti veliku zelenu masu, već održati biljku zdravom i sposobnom da kontinuirano formira nove cvjetove i plodove.
Dok su tokom toplih ljetnih dana problem često visoke temperature i nedostatak vode, u jesen se situacija mijenja. Hladnije noći i veća relativna vlažnost zraka stvaraju povoljne uslove za razvoj brojnih bolesti. Zbog toga su provjetravanje, pravilna gustina biljaka, uklanjanje starih i bolesnih listova te održavanje plastenika čistim od velike važnosti.
Sunce prži plodove: Evo kako spriječiti opekotine paradajza i paprike
Posebno treba pratiti pojavu pepelnice i plamenjače, ali i probleme koji nastaju zbog dugotrajnog zadržavanja vlage na listovima.
Ako želimo da krastavac beremo što duže, cilj nije samo što ranije dobiti prve plodove. Potrebno je održati biljku u dobroj kondiciji tokom cijelog septembra i oktobra.
Za to su važni: kvalitetna rasada + dobar hibrid + zdrava biljka + pravilna ishrana + kontrolisano zalijevanje + dobra ventilacija.
Kako se približavaju prve hladne noći, plastenik treba maksimalno iskoristiti za zadržavanje toplote. U područjima gdje postoji mogućnost pojave ranih mrazeva, dodatna zaštita može značajno produžiti period proizvodnje.
Iako krastavac na prvi pogled djeluje kao jednostavna biljka za proizvodnju, on je zapravo vrlo osjetljiv na niske temperature. Već značajnije zahlađenje može usporiti rast korijena i usvajanje hraniva, dok temperatura blizu nule može ozbiljno oštetiti biljku.
Upravo zato plastenička proizvodnja omogućava nešto što proizvodnja na otvorenom ne može – produžavanje sezone i nakon što vremenski uslovi više nisu povoljni za krastavac na otvorenom polju.
Druga tura krastavca nije samo način da se "popuni" plastenik nakon završetka prve proizvodnje. Ona može biti veoma interesantna jer se berba odvija u periodu kada količine krastavca na tržištu postepeno opadaju.
Dobro odabran hibrid, kvalitetna rasada i pravilna njega mogu omogućiti kontinuiranu berbu kroz septembar i oktobar, a u dobro zaštićenim plastenicima i sve do pojave prvih ozbiljnijih mrazeva.
Zato, ako još niste posadili drugu turu krastavca – vrijeme je da se krene.
Tagovi
Autor