Kako prepoznati, spriječiti i ublažiti oštećenja plodova uzrokovana visokim temperaturama i direktnim sunčevim zračenjem
Sunčeva opekotina predstavlja jedan od najčešćih fizioloških poremećaja plodova u plasteničkoj proizvodnji tokom ljeta. Iako plastenička folija djelimično filtrira UV zračenje, kombinacija visokih temperatura, direktnog sunčevog zračenja i smanjene lisne mase izlaže plodove oštećenju koje značajno umanjuje tržišnu vrijednost prinosa.
Problem je posebno izražen u julu i augustu, kada temperature u plasteniku bez adekvatne ventilacije mogu prelaziti 40 °C, a plodovi paradajza i paprike direktno primaju sunčeve zrake više sati dnevno.
Opekotina nastaje kada površina ploda bude izložena direktnom sunčevom zračenju bez zaštite lišćem, uz istovremeno visoku temperaturu tkiva ploda. Kod paradajza i paprike, tkivo ploda nema mehanizme hlađenja kakve ima list (transpiracija), pa se toplota akumulira u samoj pokožici i neposredno ispod nje, što dovodi do odumiranja stanica.
Najčešći uzroci u praksi:
Kod paradajza na osunčanoj strani ploda javlja se blijeda, žućkasto-bijela do sivkasta mrlja, koja u početku izgleda kao vodenasta površina. Kod jačeg intenziteta tkivo se suši, postaje tanko i papirnato, nalik pergamentu, i lako puca. Na takvim mjestima naknadno se vrlo lako naseljavaju sekundarni patogeni (Alternaria, Botrytis), što plod čini potpuno neupotrebljivim.
Kod paprike su simptomi slični, ali se često javljaju brže zbog tanje pokožice ploda. Oštećeno tkivo gubi sjaj, postaje bjeličasto do slamnate boje i upada (kolabira), a plod gubi čvrstoću na tom mjestu. Kod paprike je opekotina posebno rizična jer se javlja i na plodovima koji su tek počeli da mijenjaju boju.
Rizik od pojave opekotina raste kombinacijom više faktora istovremeno, a ne samo uslijed visoke temperature. U praksi je najznačajnije obratiti pažnju na sljedeće:
Prevencija je uvijek isplativija od saniranja štete, jer se oštećeni plod ne može popraviti. Osnovne mjere prevencije obuhvataju sjenčenje, pravilno uklanjanje lišća, adekvatnu ventilaciju i navodnjavanje, kao i izbor tolerantnijeg sortimenta.
| Mjera | Paradajz | Paprika |
|---|---|---|
| Sjenčenje | Mreža 30-40% ili krečenje folije od sredine juna do kraja augusta | Mreža 40-50% (paprika osjetljivija), naročito iznad reda ploda |
| Uklanjanje listova | Postepeno, max 2-3 lista sedmično, nikad iznad grozda koji zrije | Minimalno defolisanje, plod se oslanja na prirodni sklop lišća |
| Navodnjavanje/vlaga | Redovna fertigacija, izbjegavati vodni stres u podne | Isto, uz pojačanu pažnju jer plod ima tanju pokožicu |
| Ventilacija | Bočno + krovno provjetravanje radi spuštanja temperature ispod 32 °C | Isto, uz izbjegavanje direktne propuha na plod |
| Izbor sorte | Sorte s bujnijim lisnim sklopom i tamnozelenom bojom ploda | Sorte deblje pokožice i kompaktnijeg habitusa |
Ako je do opekotina već došlo, potrebno je što prije ukloniti oštećene plodove iz usjeva kako bi se spriječilo naseljavanje sekundarnih patogena koji se mogu proširiti na zdrave plodove i listove. Preporučuje se pojačati kontrolu vlažnosti u plasteniku u narednim danima, jer oštećeno tkivo predstavlja ulazno mjesto za infekcije poput sive plijesni. Nakon epizode jake žege, privremeno pojačano sjenčenje u narednih 7-10 dana pomaže da se preostali plodovi zaštite dok se usjev ne oporavi.
Ovaj poremećaj se u najvećoj mjeri može spriječiti pravovremenim agrotehničkim mjerama, a ne liječiti nakon što se pojavi. Najvažnije je uspostaviti ravnotežu: dovoljno lisne mase da zaštiti plod, ali i dovoljno provjetravanja i prostora da se spriječi razvoj bolesti uzrokovanih vlagom. U uslovima produženih ljetnih vrućina kakve su karakteristične za kontinentalni dio Bosne i Hercegovine tokom jula i augusta, kombinacija sjenčenja, umjerene defolijacije i redovnog navodnjavanja predstavlja najpouzdaniju zaštitu proizvodnje.
Tagovi
Autor