Osim direktnih šteta, tripsi uzrokuju i indirektne štete jer prenose velik broj biljnih virusa. Kako djelovati pojasnila je stručnjakinja za zaštitu bilja.
Tripsi su izrazito polifagne štetočine, a osim na povrću prisutni su i na voću, cvijeću, ratarskim usjevima, ali i na korovskim biljkama. Proizvodnja povrtlarskih kultura gotovo je nemoguća bez njihove pojave kako u zatvorenom tako i na otvorenom polju.
Ove štetočine lako migriraju, što im omogućava brzo širenje iz otvorenih u zatvorene prostore, tako da razvijaju veliki broj generacija (12-15) tokom godine sa kratkim životnim ciklusom, pojasnila je savjetnica za zaštitu bilja u PSSS, Slađana Rilak.
"Tripsi su sitni insekti, dugi 1-1,5 mm sa tankim krilima prekrivenim dugim resama. Toliko su fotofobni da se zavlače u pupoljke i cvjetove", istakla je i dodala da se hrane sisanjem biljnih sokova, polenom i ostalim dijelovima cvijeta, ali se mogu naći i na listu i plodu i na taj način utiču na smanjenje prinosa i dovode do deformacije plodova koji imaju smanjenu upotrebnu i tržišnu vrijednost.
Rilakova dalje opisuje kako se na oštećenom lišću na mjestu ugriza pojavljuju sitne srebrnastobijele tačkice koje se sve više šire i asimilaciona površina se smanjuje. Nekroze se spajaju, a dijelovi listova postaju smeđi. U slučaju jačeg napada listovi se suše i ostaju na biljci. Oštećeni cvjetovi venu i opadaju, što je razlog izostanka oplodnje, a samim tim se smanjuje i prinos. Pored direktnih šteta, tripsi nanose i indirektne štete jer prenose veliki broj biljnih virusa. Sve navedeno ukazuje da su oni opasne i ekonomski značajne štetočine čije suzbijanje mora biti adekvatno i kompleksno.
"Za suzbijanje je potrebno preduzeti sve agrotehničke mjere. Uništavanje biljnih ostataka i suzbijanje korova, posebno oko plastenika i staklenika, obavezna je i redovna mjera borbe", savjetuje, naglašavajući da postavljanje većeg broja ljepljivih ploča omogućava otkrivanje i izlovljavanje štetočina. Postavljanjem gustih mreža protiv insekata na sve otvore u zatvorenim objektima u kojima se odvija proizvodnja također se može smanjiti njihovo prisustvo.
Hemijsko suzbijanje je, kaže, vrlo teško i složeno, prvenstveno zbog njihovog skrivenog načina života, a rezistentnost na veliki broj insekticida dodatna je otežavajuća okolnost. Djelovanje insekticida temelji se na suzbijanju larvi i odraslih jedinki. Za bolju efikasnost potrebno je naizmjenično primjenjivati insekticide sa različitim mehanizmima djelovanja.
Tu može pomoći, poručuje, preparat Dicarzol 50 SP na bazi aktivne materije formetanat-hidrohlorid koji je najbolje koristiti za prva prskanja jer ima karencu od 28 dana za primjenu u povrću. Laser 240 SC i Laufer na bazi a.m. spinosad (supstanca prirodnog porijekla), su također registrovani za suzbijanje tripsa i zbog svojih ekotoksikoloških svojstava se mogu koristiti u organskoj proizvodnji povrća. Fotorazgradivi su, pa imaju kratko djelovanje, ali se mogu primijeniti do tri puta u istoj kulturi. Karenca za primjenu u povrću je tri dana. Insekticidi na bazi abamektina brzo se razgrađuju na svjetlu pa se preporučuje da se koriste u večernjim satima. Karenca im je 7-14 dana.
"Zbog skrivenog načina života važno je napomenuti da primjena insekticida protiv tripsa mora biti kvalitetna i uz veću količinu vode (od 400-600 l/ha) kod povrća, a kod voća, ova količina je i do 1.000 l/ha", naglasila je ova stručnjakinja za kraj.
Izvori
Tagovi
Autorica
