Šta kada žičnjak napadne krompir? Evo koje mjere treba primijeniti

U proizvodnji korjenasto-krtolastog povrća od velikog ekonomskog značaja je zaštita usjeva od zemljišnih insekata. Među njima su najznačajnije larve skočibuba, odnosno žičnjaka ili žičara (familija Elateridae, rod Agriotes).

Larve skočibuba (Agriotes ustulatus i A. lineatus) imaju višegodišnji ciklus razvića (tri do pet godina) i značajne su štetočine korjenasto-krtolastog povrća, naročito krompira, mrkve i repe. Uslijed ishrane larvi u unutrašnjosti krtola krompira, gdje prave duge hodnike, krtole gube tržišnu vrijednost, postojanost i kvalitet, i podložnije su napadu patogena prouzrokovača različitih vrsta truleži. Najveće štete su u proljeće do formiranja nekoliko listova biljaka.

Oštećuju korijenje

Larve (žičnjaci) žive u zemljištu i čine vertikalna i horizontalna kretanja, koja mogu biti sezonskog i dnevnog karaktera.  Žičnjaci različite starosti i mlad imago prezimljava, a kod nekih vrsta samo larve. Radi polaganja jaja odrasli insekti (imaga) se na oranici koncentrišu prvenstveno na polja pod strnim žitima, lucerkom i djetelinom, pošto tamo nalaze najpogodnije mikroklimatske uslove.

Koje su najznačajnije zemljišne štetočine krompira?

Larve se hrane organskom materijom koja se nalazi u zemljištu, čime oštećuju korijenčiće različitog bilja. Sa starošću se povećava štetnost larvi. Krajem jeseni se povlače dublje u zemljište, gdje ostaju do proljeća.

Agrotehničke mjere

U ovoj godini, na parcelama gdje nisu sprovedene adekvatne mjere vrlo su moguća oštećenja. Zaštita podrazumijeva primjenu agrotehničkih i hemijskih mjera.

U cilju sprečavanja prenamnožavanja, a time i nastanka velikih šteta, preporučuje se primjena plodoreda, odnosno gajenje usjeva koji ne pogoduju razvoju ovih štetočina, poput mahunarki i uljane repice. Dobra obrada zemljište i predsjetvena priprema doprinosi smanjenu brojnosti, jer se mehaničkom obradom dio larvi oštećuje ili iznosi na površinu gdje one bivaju izložene predatorima (trčuljci i dr.) koji se njima hrane.

Mjere koje su također od značaja su optimalno đubrenje i navodnjavanje, kao i uništavanje korovskih biljaka kojim se omogućava izvor hrane, održavanje i umnožavanje ove štetočine.

Dakle, mjere suzbijanja se uglavnom zasnivaju na preventivnim mjerama kao što su plodored, obrada zemljišta, čime se larve mehanički uništavaju i izbacuju na površinu zemljišta. Također, suzbijanje korova radi sprečavanja širenja odraslih jedinki koje za ishranu koriste lišće korovskih biljaka.

Hemijske mjere

Od velikog značaja je primjena hemijskih mjera zaštite zajedno sa sadnjom krompira. One se izvode na osnovu brojnosti larvi u zemljištu. Ukoliko se pregledom zemljišta utvrdi kritičan broj larvi žičnjaka, tj. prisustvo od 0,5 do 3  larvi po m² preporučuje se primjena registrovanih zemljišnih insekticida u redove prilikom sadnje krompira.

Hemijske mjere zaštite se svode na unošenje u redove sa sadnjom ili u krajnjem slučaju na čitavoj površini, granuliranih insekticida na bazi lambda-cihalotrina (10 do 15 kg/ha).

Korisni savjeti

Zavisno od razvoja, koji može trajati tri do pet kalendarskih godina, druge godine najveće štete prave larve koje se u trećoj godini preobrazuju u odrasle oblike. Evo na šta još obratiti pažnju:

• prag odluke pred sadnju krompira, a naročito u aridnim područjima je jedan do tri žičnjaka na m² zemljišta;
• neke kulture smanjuju brojnost žičnjaka: heljda, lan, konoplja, proso, grah;
• prilikom obrade, ove insekte često uništavaju ptice, naročito vrane;
• otkrićem feromona koji privlače žičnjake otvaraju se nove mogućnosti lakšeg utvrđivanja brojnosti i suzbijanja odraslih oblika;
• postavljanjem svijetložutih ili bijelih ljepljivih ploča što niže - uz zemlju također je moguće donekle pratiti brojnost žičnjaka tokom leta.