Šta je sada aktuelno od radova u usjevima krastavca kornišona u BiH?

Gotovo neprestane padavine u prethodnih mjesec dana stvorile su nepovoljne uvjete u uzgoju različitih biljnih vrsta, a naročito povrtlarskih. Primjećuje se dobar porast nadzemnog dijela krompira i zadovoljavajući razvoj krtola. Mahunarke poput graha i graška manifestuju na listovima simptome poremećaja usvajanja mikro i makro hranjiva. Kukuruz raste nadprosječno dobro s obzirom na hladne i vlažne vremenske prilike (izostatak sunčanih dana i viših temperatura). Kod žitarica se primjećuje postepeno sazrijevanje zrna, ali kod nekih dolazi do polijeganja, naročito kod zobi.

Usjevi kornišona u dobrom stanju

Agronomi koji vrše savjetodavni kosanlting u zadrugama i udruženjima koja se bave kooperantskom proizvodnjom krastavca kornišona sa poljoprivrednim proizvođačima u Bosni i Hercegovini, bili su pesimistični prije izlaska na teren po pitanju klijanja i nicanja biljaka ovog povrća.

Međutim, pored ovako nepogodnog vremena, uspješnost navedenih faza bila je 90% (pa i više), što je iznenadilo savjetodavce u našoj državi.

Koji način proizvodnje krastavaca daje najbolje rezultate?

Moj lični zaključak je da je u zemljištu idealna temperatura za klijanje i porast biljke kornišona. Ovo proizilazi iz jasne konstatacije da je period prije navedenog bio suh i izuzetno topao za to doba godine. Također, zima, a posebno njen kraj, bio je veoma topao. Proljeće je bilo poput prve faze ljeta, u smislu temperatura, toplih dana, odnosno ukupne sume temperatura. Ovakvi uvjeti doveli su do idealne temperature zemljišta (minimalno 15 stepeni C°) koja je potrebna za klijanje i nicanje biljke krastavca kornišona.

Napominjemo da se još uvijek u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine kornišon uzgaja direktnom sjetvom na stalno mjesto. To je prilično prevaziđeno i ti proizvođači se hitno moraju educirati da se takav vid pristupa proizvodnji totalno izbaci i da se u potpunosti kod svih povrtlara u BiH, prebaci na uzgoj iz rasada. Ovakav način je opće poznata stvar u agronomiji kao proizvodnja sa nizom pogodnosti.

Učestala pojava štetnika, regujte na vrijeme

Blaga zima uzrokovala je da se nije u optimalnom broju redukovao broj štetnih mikroorganizama po gajenu vrstu, kao i broj štetnih insekata (njihovih prezimljujućih morfoloških stadija). Upravo zbog toga imamo pojavu kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Za suzbijanje tripsa u ovoj fenofazi krastavca, koristimo insekticide na bazi aktivnih materija lambda cihalotrin ili tikloprid+deltametrin. Također i dalje je zastupljena pojava bolesti polijeganja rasada (Phytium spp.) te u tu svrhu trebamo aplicirati fungicid na bazi aktivne materije propamokarb.

U posljednih dva do tri dana na terenu su uočeni simptomi pojave uglate pjegavosti kornišona (Pseudomonas syringae pv. lachrymans). 

U slučaju ovakvih simptoma, potrebno je izvršiti zaštitu, tj. aplikaciju fungicida na bazi aktivnih materija: bakarni oksihlorid, bakar hidroksid - kalcij klorid kompleks + cink sulfid. Bakar iz bakar-1-oksida, cimoksanil ili trobazni bakar sulfat.

Visoka vlažnost zraka i optimalna temperatura doveli su već sada do pojave koprivine grinje (Tetranycus urticae) na biljkama kornišona. Simptomi se javljaju s gornje strane lista u vidu jasnih blijedih tačkica na listu koje su najčešće grupisane. S vremenom biljka dobije oblik kao da je spaljena ili da ima hroničan nedostatak vode. 

Imago ovog štetnika je jako malen. Jedva veličine 1,0 mm, a najčešće 0,5 mm. Teško se primijeti golim okom pa se treba koristiti lupa ili neko drugo povećalo. Da bi bili sigurni da je ovaj štetnik naselio naš usjev, potrebno je da otrgnemo list sa sumnjivim simptomima i lupimo prstima s gornje strane lista s tim da je ispod donje strane neka bijela podloga (papir i sl.). Nakon nekoliko sekundi, primjetit ćemo male jasne tačkice koje su pokretne. Riječ je o štetniku na kojeg sumnjamo - koprivina grinja.

Suzbijanje se vrši upotrebom akaricida na bazi aktivne materije abamektin. Tretman treba obaviti temeljito prskalicom s obje strane lista.

Agrotehnički i pomotehnički zahvati u ovom periodu

Jako je bitno u ovom periodu obaviti zasipanje rupa oko biljaka sa zemljom, kako se ne bi stvarao topli zrak koji može da dovede do odumiranja malih ponika. Prije toga potrebno je obaviti uklanjanje korova koji se nalaze oko biljaka u šupljini malč folije.

Iako proizvođačima to stvara dodatnu obavezu i najčešće smatraju taj posao nesvrsihodnim i beskorisnim, okopavanje međurednog prostora je jako bitno. Neki proizvođači smatraju da je lakše i bolje kositi ovaj prostor, ali se time korov dodatno iritira i još više uzima hranjiva kultiviranoj biljci. 

Bitno je napomenuti da špalir mreža mora biti zategnuta kako se kasnije porasle biljke ne bi svojim teretom spustile niže i čak otkinule mrežu sa vijaka ili ekseri kojima smo je pričvrstili za kočeve za naslon.

Jako bitna pomotehnička mjera koja se obavlja u ovoj fazi je zalamanje zaperaka (bočnih rodnih porasta) iz najniže etaže biljke. Ovi porasti se još u narodu nazivaju i zaperci, a sama aktivnost - zakidanje zaperaka. Zaperci rastu iz pazuha listova. Potrebno je zalamati prvih 4-5 zaperaka. Njihovim zalamanjem omogućujemo prozračnu krošnju u donjoj zoni čime se smanjuje mogućnost pojave štetnih insekata i mikroorganizama. Uklanjanjem ovih porasta omogućuje se vrhu loze da se jače i brže razvija ka vrhu. Cilj nam je što duža loza sa što većim brojem rodnih porasta u gornjoj zoni.

Kasnije, mogu se odabrati različiti uzgojni oblici, ali to je kod nas još uvijek nedorađena tema kojoj se u budućnosti treba posvetiti.

Zalamanje zaperaka treba da prati aplikacija fungicida na bazi mankozeba ili mandipropamida koji će zaštiti biljku od mogućeg prodora fitopatogenih gljiva, bakterija ili virusa na mjesto gdje smo stvorili ranu zalamanjem zaperka. Iz tog razloga preporučuje se obaviti ovu radnju kad su zaperci mali i dužine 2-4 mm. Treba napomenuti da neki proizvođači pogriješe i zalome nekad i sam vrh jer je svojim izgledom identičan zapercima. U cijelom procesu bitno je redovno pratiti porast biljke i vršiti njeno uvlačenje u špalir mrežu.

Ishrana biljaka u ovoj fazi

Posrijedi su jako nepovoljne temperature za krastavac. Enormne padavine onemogućavaju aplikaciju đubriva kroz sistem za navodnjavanje jer se time stvara dodatna vlažnost oko korijena jer ionako prevelika vlaga u gredicama predstavlja problem i prouzrokuje pojavu različitih fitopatogenih mikroorganizama.

Najčešće korištena hranjiva u proizvodnji kornišona su tečna đubriva Nextra, J-Feed i Basic Power (Puccioni 1888) i već sada treba se posvetiti ishrani mladih biljaka.

Prije svega treba aplicirati "Nextra" u količini 1l na 1.000l vode kroz sistem za navodnjavanje. Ovo hranjivo je jako bitno za razvoj korijena, povećavanje apsorpcione moći i sl. Nextra omogućuje poboljšanje usvajanja svih sljedećih apliciranih hranjiva u sezoni koje ćemo dalje aplicirati.

J-Feed je neophodan za porast loze. Sadrži 40% azota i 1,4% cinka. Aplicira se kad biljka kornišona poraste do 1/3 visine špalira i to u količini od 500 ml na 1000l vode kroz sistem za navodnjavanje i ponavlja se za 5-7 dana. Aplikacijom ovog gnojiva koje je u gel formi (najmodernija konzistencija gnojiva) stvara se jedan vid mase oko korijenovog sistema i on pretvara nepristupačne oblike mikro i makroelemenata iz zemljišta u oblike pristupačne biljci. Možemo reći da je to gnojivo krajnje neophodno u bilo kojoj biljnoj proizvodnji aktuelnoj u Bosni i Hercegovini.

Basic Power je prvenstveno namijenjeno za folijarnu prihranu. U proizvodnji kornišona može se folijarno aplicirati jednom sedmično. Idealno je za ublažavanje posljedica stresnih situacija (niske temperature, visoke temperature, led-grad, jaki pljuskovi, vjetrovi, jak napad štetnih patogena i insekata i sl). Aplicira se u koncektraciji 0,3% folijarno a može se već sad primjenjivati jer trenutno biljke kornišona imaju 3-7 pravih listova. Može se miješati sa fungicidima i insekticima koji se, po uputstvu proizvođača mogu kombinovati sa gnojivom pH reakcije i hemijskog sadržaja kao što je Basic Power.