Koji način proizvodnje krastavaca daje najbolje rezultate?

Potražnja za krastavcima svake godine sve je veća i veća i sa ekonomskog aspekta, a uzgoj ovog povrća vrlo je značajan. Pored domaćih potrošača, sve više i stranih kupaca pokazuju interes za domaćim krastavcima.

Krastavci su idealno povrće za uzgoj jer pravilnim izborom odgovarajućih sorti i uz adekvatnu tehnologiju proizvodnje, rezultati će biti bolji, odnosno, može se ostvariti veći profit u odnosu na druge vrste povrća.

Ako želimo profitabilnu proizvodnju, na otvorenom polju sjetva se može obaviti u periodu poslije 20. aprila pa sve do polovine jula. Prerađeni krastavac (ukiseljen) koristi se u ishrani tokom čitave godine, a značajne količine koriste se za izvoz, uglavnom u zemlje EU.

Kornišon pogodan za uzgoj na malim gospodarstvima

U našim agroekološkim uvjetima kornišon se prozvodi na malim porodičnim gospodarstvima, ali i na većim površinama kod pojedinih proizvođača koji planiraju proizvodnju za izvoz. Zastupljena su dva načina proizvodnje: klasični ili horizontalni način, kada se za berbu na većim površinama koriste platforme i tzv. holandski način, odnosno uzgoj na špaliru (vertikalni način uzgoja kornišona).

Kako navode u PSSS-u, krastavac najbolje uspijeva na dubokim, aluvijalnim i strukturnim tipovima zemljišta, koja su bogata organskim tvarima. Za njegov uzgoj nisu pogodna teška, zabarena, kisela zemljišta.

Na plodnim zemljištima, količina organske tvari koju je potrebno unijeti kreće se oko 30 do 40 t/ha dok na lakim zemljištima, koja imaju niži sadržaj humusa, fosfora i kalijuma, količinu stajnjaka treba povećati na 50 do 60 t/ha. U kritičnim fazama rasta i razvoja, krastavci se mogu prihranjivati i folijarno, korištenjem odgovarajućih hranjiva sa mikorelementima i dodataka hranjivima na bazi aminokiselina, kako bi se pojačao imunitet biljaka.

Dobra priprema pred sjetvu sprječava patogene

U toku postupka pripreme zemljišta za sjetvu potrebno je postaviti i traku za navodnjavanje i fertigaciju (debljine 150 do 200 mikrona) uz postavljanje plastične folije širine 120 cm. Plastična folija povećava temperaturu zemljišta (krastavac traži minimalnu temperaturu od 16°C), ubrzava mikrobiološku aktivnost, sprječava rast korova i nanošenje zemlje na listove, vreže i plodove prilikom padanja kiše. Ovo je vrlo važno zato što čista biljka (listovi, vreže i plodovi) značajno smanjuje rizik pojave patogena.

Temperature koje su optimalne za krastavac u prosjeku su oko 28 stupnjeva i to pri dužini dana od 10 do 12 sati. Na nedostatak vlage u zemljištu i zraka biljke će reagirati tako što će značajno smanjiti prinos. Optimalna relativna vlažnost zraka je 85-95%.

Za bolje rezultate, krastavac prihranjujte dva puta

Odgovarajuća prihrana može povećati prinos. Špalirski uzgoj krastavaca, u kombinaciji sa sistemom navodnjavanja "kap po kap" i dobrom hemijskom zaštitom, rezultiraće uspješnom proizvodnjom sa dugim periodom berbe i prinosom većim od 10 kilograma po kvadratnom metru. Ovi prinosi još uvijek nisu maksimalni jer postavljanje malč folije nakon rasađivanja ili pokrivanje biljaka agrilom u početnim fazama vegetacije dovode do dodatnog povećanja prinosa.

Od mineralnih đubriva, po hektaru treba unijeti 100-150 kg/ha azota, 100-120 kg/ha fosfora i 200-250 kg/ha kalijuma u zavisnosti od plodnosti zemljišta. Ukupnu količinu fosfora i kalijuma, kao i polovinu azotnog đubriva, unijeti u zemljište uoči sjetve ili istovremeno sa sjetvom, a preostalu količinu azotnog đubriva unijeti tokom vegetacije. Biljke se prihranjuju dva puta - prvi put desetak dana nakon nicanja, a drugi put uoči plodonošenja.

Efikasniji je uzgoj uz špalir

Plodovi na biljkama koje se vode uz oslonac pravilno se razvijaju, lakše se beru i formira se mali broj deformiranih plodova. Ukoliko se siju dva reda biljaka, sije se sa obje strane špalira na udaljenosti po 30 cm od konstrukcije, a razmak u redu je 20-25 cm. Razmak između dva reda konstrukcije ne smije biti manji od dva metra, zbog transporta i gaženja u blizini biljaka za vrijeme berbe. Uzgojem uz oslonac osigurava se biljkama više svjetlosti i zraka, biljke se mogu efikasnije zaštititi od bolesti i štetočina.

Postrnom sjetvom do većih prinosa

Kada je riječ o postrnoj sjetvi, kornišoni se siju što je moguće ranije, a najkasnije do 20. jula. Svako zakašnjenje sa sjetvom dovodi do osjetnog smanjenja prinosa. U postrnom roku sjetve, na otvorenom polju, kornišoni se siju na razmak od 70-100 cm između redova, a između biljaka u redu 10-20 cm. Krastavac se može sijati i u dvorede trake gdje su razmaci između redova 90 cm i 30 cm, a između biljaka u redu 10-15 cm. Kad se biljke uzgajaju uz oslonac, treba otklanjati bočne grane i mlade plodove do visine 40 do 60 centimetara. Još bolji rezultati dobivaju se ukoliko se koristi konstrukcija za uzgoj biljaka uz oslonac ili špalir.

U postrnom roku sjetve potrebno je često navodnjavanje, često i odmah nakon sjetve. Kornišoni se intenzivnije navodnjavaju od početka berbe, da bi se postigli optimalni prinosi.

Vizualni pregled dovoljan da se uoče štetočine

Vizualnim pregledom cvjetova i listova može se registrirati prisustvo tripsa (Thrips spp). Trips ima značajnu ulogu kao prenositelj virusa i može izazvati direktne štete uslijed svoje ishrane na usjevu. Preporuka je da se nakon obavljenog pregleda i utvrđivanja prisustva tripsa (otresanjem cvjetova i listova na bijelu podlogu), obavi tretman insekticidom: Laser (aktivna tvar je spinosad) 0,4 l/ha. Kada je riječ o štetočinama, mogu biti prisutne i kolonije lisnih uši na naličju lista. Proizvođačima se u tom slučaju preporučuje primjena insekticida Teppeki (aktivne tvari flonikamid) u količini od 0, 06 do 0, 1 kilograma po hektaru.