Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj zelene salate
  • 03.11.2018. 09:30

Simptomi i suzbijanje antraknoze zelene salate

Simptomi antraknoze su propadanje donjeg lista, koji se moraju ukloniti prije iznošenja salate na tržište, čime glavice salate postaju sitnije i slabije se prodaju na tržištu.

Foto: Pixabay / photosforyou
  • 628
  • 36
  • 0

Salata je povrćarska kultura koja se podjednako dobro uzgajana otvorenom i zatvorenom prostoru. Međutim, u posljednje vrijeme zelena salata se sve češće uzgaja u plastenicima, jer takvim načinom proizvodnje, ranije stiže na tržište. S druge strane, zbog kratke vegetacije, često se ne poštuje plodored, pa se salata, kao i ostale biljke kratke vegetacije, uzgajaju na istom mjestu cijelu sezonu. Zato, kako tvrdi savjetodavka za zaštitu bilja Radmila Ćalić, često dolazi do pojave biljnih bolesti, a jedna od njih je antraknoza salate.

Prvi znaci antraknoze sitne smeđe vodenaste pjege

Ta bolest se brzo širi, pa je danas teško naći salatu bez te bolesti. Rupičavost lista, šupljikavost lista, prstenasta pjegavost ili hrđa salate, sve su to nazivi iste bolesti koju izaziva gljiva Microdochium panatonianum. Prema riječima Radmile Ćalić, simptomi antraknoze su propadanje donjeg lista, koji se moraju uklaniti prije iznošenja salate na tržište, čime glavice salate postaju sitnije i slabije se prodaju na tržištu. Ona dodaje da su prvi znaci antraknoze sitne smeđe vodenaste pjege na donjem lišću. Te pjege se vremenom povećavaju, stvaraju prstenastu pjegu, čiji centar ispada i lišče postaje šupljikasto. Na centralnom nervu pojavljuju se duguljaste ulegnute tamne pjege, koje otpadaju. Jak napad te gljive može biti razlog slabog formiranja glavice salate, čak toliko da one budu neupotrebljive.

Plodored je obavezna mjera borbe

Gljiva se održava u zaraženim ostatcima biljaka u zemljištu, odakle napada sljedeću generaciju salate. U vlažnim uslovima, a naročito pri navodnjavanju umjetnom kišom, gljiva se veoma lako i brzo širi. Osim vode, gljivu lako prenose vjetar, oruđe za rad u plastenicima, čovjek (odjeća i obuća). Ona se rijetko prenosi sjemenom, a plodored je obavezna mjera borbe. Na zaraženo mjesto zelena salata ne smije se vratiti najmanje tri godine. U međuvremenu je najbolje je uzgajati ratarske kulture koje ne napada ta gljiva. Optimalna temperatura za zarazu je 20-22°C. Zaraza može nastupiti i u rasponu od 5-30°C, dok spore mogu  klijati i zaraziti u razmaku od dva do četiri sata.

Preventiva - uništavanje svih korovskih srodnika salate

Kao preventivnu mjeru protiv ove bolesti stručnjaci preporučuju uništavanje svih korovskih srodnika salate u blizini njenog uzgoja, ali ne savjetuju okopavanje, niti obavljanje druge agrotehničke operacije, a zatim dezinfekciju zemljišta i primjenu fungicida sa kratkom karencom tokom vegetacije.


Tagovi

Antraknoza Zelena salata Zaštita bilja Povrćarstvo Microdochium panatonianum Plodored Fungicidi


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

"Voda za mir", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka. Čak 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi, a temeljni fokus obilježavanja ovoga dana je postizanje jednog od ciljeva održivog... Više [+]