Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mikoriza
  • 12.05.2020. 18:00

Simbioza biljaka i gljiva: Mikoriza rješava problem suše u povrćarstvu?

Mikoriza, simbioza između biljaka i gljiva, pruža velike mogućnosti skladištenja vode, što je vrlo značajno za vrijeme sušnih razdoblja.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 407
  • 19
  • 0

Mikoriza je simbioza gljiva i korijenja, a spada u jedno od najboljih rješenja prirode za poboljšanje vegetacije i zdravlja biljaka. 

Može se koristiti u svim poljoprivrednim sistemima, u konvencionalnoj, integrisanoj i ekološkoj poljoprivredi, ali intenzivni uzgoj bilja uništava prirodnu mikorizu zbog prekomjerne upotrebe vještačkog đubriva, hemijskih sredstava, sterilizacije tla i sadnica pa se kod nje najmanje preporučuje.

Obostrana korist

Znamo kako gljive umjesto korijena koriste hife. One su puno tanje od korijenskih dlačica i brojnije te mogu ući u najsitnije pore u tlu. Kao rezultat toga, učinkovitost upijanja hranjivih materija i vode je povećana nekoliko stotina do nekoliko hiljada puta. U mnogim slučajevima tlo sadrži obilje nutrijenata u oblicima nedostupnim biljci. Ovdje ključnu ulogu ima mikoriza sa sposobnošću mobilizacije i transporta hranjivih materija biljci.

Mikoriza pruža velike mogućnosti skladištenja vode, što je vrlo značajno za vrijeme sušnih razdoblja. Biljka pak pomaže gljivama tako što im šalje ugljikohidrate kojih ima na pretek, zahvaljujući fotosintezi.

Uzgajajte gljive u vašem vrtu ili voćnjaku

Kada gledamo ovaj simbiotski organizam, rezultat je 4-5 puta veći korijenski doseg biljke, a ona sama, zbog veće količine vode i hranjiva, bude i do dva puta razvijenija. Plodovi su joj znatno sočniji, a ona zdravija i otpornija na vanjske stresove.

Neke biljke poput orhideje, brusnice i borovnice ne mogu klijati, rasti niti se razvijati bez prisustva gljiva. Osim njih, bez mikorize ne mogu preživjeti ni luk, kukuruz, trave i leguminoze. Te se biljne vrste nazivaju obligatnim mikotrofima. Na mikorizu odlično reaguju i usjevi koji zahtijevaju više vode poput lubenica, dinja, buča, paradajza, krastavaca, paprika i jagoda.

Biljne vrste poput uljane repice, repe, šećerne repe, špinata i lupine, ne uspostavljanju mikorizne odnose jer traže veće količine đubriva. Osim njih, u simbiozi s gljivama nisu niti kupusnjače poput kelja, karfiola, brokule i rotkvice. 

Tipovi mikorize

Ektomikoriza 

Prisutna je isključivo u drvenastim vrstama bilja. Neki rodovi gljiva kao što su krasnice (Russula), pupavke (Amanita), vrganji (Boletus) i mliječnice (Lactarius) žive gotovo isključivo simbiotski, s omotačem od micelija oko korijena. Hife gljiva ne ulaze u same ćelije, ali često oko njih čine tzv. Hartigovu mrežu. Ektotrofna mikoriza olakšava apsorpciju fosfata.

Gljive mogu pomoći pčelama protiv smrtonosne varoe?

Endomikoriza 

Za razliku od ektomikorize, ovaj tip nema gust omotač oko korijena i ne vidi se golim okom. Potreban je mikroskop da bi se vidjele sitne hife koje se šire iz korijena u tlo. No hife se takođe šire unutar korijena, ali ne probijaju membranu. Ovaj tip mikorize je puno češći od ektomikorize pa ga nalazimo u simbiozi s više od 90 % biljnih vrsta.

Specifične vrste mikorize 

Postoje još neke specifične vrste mikorize, ali nisu toliko česte. Npr. borovnica ima tzv. erikoidnu mikorizu, koja prilagodi pH tla u rizosferi, kao i mikoriza rododendrona.

Primjena mikrobioloških kalema

Ovi kalemi mogu se primjenjivati tako da se određena količina prilikom sadnje biljke doda pod sjeme, lukovicu ili sadnicu, što će omogućiti korijenu biljke da se poveže s hifom gljive. Najbolja primjena je na manjim tlima gdje se u gustom sklopu uzgajaju presadnice. Prije primjene kalema, potrebno je odabrati prikladan soj gljivica za određenu biljnu vrstu, tlo i klimu.

Mikoriza gljiva i rast orhideja

Mikorizni kalem sastoji se od spora i dijela korijena s hifama sojeva endomikoriznih gljiva na supstratu i nosaču, najčešće mljevenoj ekspandiranoj glini koja omogućuje duže preživljavanje gljiva u tlu. Mogu biti u obliku mikoriznog micelija ili u obliku suhih preparata (spora).

Živi mikorizni micelij se nalazi u vodenom rastvoru u obliku gela i ima trajnost od čak nekoliko godina, na temperaturi od oko 0 °C, a svoju funkciju gubi ako se osuši ili pregrije.

Prednosti mikorize

Prednosti su brojne, a naveli smo ih nekoliko:

  • zdraviji i gušći korijenov sistem;
  • veći i kvalitetniji prinos;
  • smanjena potreba za navodnjavanjem;
  • veća otpornost na sušu;
  • smanjenja potreba za đubrenjem;
  • zaštita od bolesti

Tagovi

Mikoriza Gljive Korijen Skladištenje vode Ektomikoriza Endomikoriza Mikrobiološki kalemi


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kako vi zovete ovo !? Dosta se koriste u islamskoj tradiciji u mjesecu Ramazanu !